Lista ruskih vladara

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Povijest Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja. Prvo je ono Kijevske države koje završava invazijom Mongola, a drugo počinje pretvaranjem Moskovskog kneževstva u Rusko carstvo. Još prije kraja Kijevskog doba u drugoj polovici XII. stoljeća dolazi do premještaja tamošnje prijestolnice u Vladimira za čiju titulu kao najprestižniju će ratovi Tvera i Moskve trajati sve od druge polovice XIII do XV. stoljeća kada novi neupitni gospodar postaje Moskva. Za podatke o vladarima Rusije tijekom razdoblja Kijeva treba pogledati stranicu Popis vladara Kijevske Rusije

Povijest svih tih kneževstva i kasnijeg Carstva je povijest stalnih dvorskih zavjera ili građanskih ratova za vlast. Samo uzimajući u obzir za rusku povijest mirna, zakonski dobro ustrojena naslijeđivanja krune tijekom doba Moskve i Ruskog carstva u razdoblju između XV i XX stoljeća nikada nije prošlo sto godina bez minimalno jedne uspješne, protuzakonite uzurpacije krune.

Veliki knezovi Moskve[uredi | uredi kod]

Knez Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Veliki kneževi Moskve
Danijel Aleksandar Nevski 1263. – 5. ožujak 1303.
Juraj I. Danijel 5. ožujak 1303. – 2. studeni 1325. Prvi veliki knez Moskve i Vladimira
Ivan I., Vreća novca Juraj I. 2. studeni 1325. – 31. ožujak 1340. Od njega Veliki knez Moskve je i Veliki knez Vladimira.
Simeon Ponosni Ivan I. 31. ožujak 1340. – 1353. Umro zajedno s djecom u epidemiji kuge
Ivan II. Ivan I. 1353. – 13. studeni 1359.
Dimitrije Donski Ivan II. 13. studeni 1359. – 19. svibanj 1389 . Pobjedio je Mongole u bitci na Donu. Promjenio zakon naslijeđivanja
Vasilije I. Dimitrije Donski 19. svibanj 1389 . – veljača 1425. Protivno zakonu Dimitrija Donskog postavio sina za nasljednika.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1425. – 1433. Protivno zakonu kao maloljetnik je u dvorskoj zavjeri postao vladar.
Juraj (II). Vasilije I. 1433 . – srpanj 1434. Izvršio državni udar. Inače zakoniti naslijednik Vasilija I.
Vasilije (III). Juraj (II). srpanj 1434prosinac 1434. izdan od brata Dimitrije (II)., Šemjaka.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1434. – 1446. Ukinuo zakon Dimitrija Donskog i vratio prvenstvo sinova nad braćom.
Dimitrije (II)., Šemjaka Juraj (II). 1446. – 1448. Oslijepio Vasilija II.. Niti on niti njegov otac i brat se ne nalaze u službenom popisu ruskih vladara.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1448. – 27. ožujka 1462. Slijep se vratio na vlast u narodnoj buni.
Ivan III., Veliki Vasilije II., Slijepi. 27. ožujka 1462. – 27. listopad 1505. Oženio Sofiju Paleolog. Nastanak mita trećeg Rima.
Vasilije III. Ivan III., Veliki 27. listopad 1505. – 3. prosinac 1533 . Postao otac prvi put tri godine prije smrti.
Ivan IV. Grozni Vasilije III. 3. prosinac 1533 . – 16. siječnja 1547. Postao car
Simeon Bekbulatovič Šah Ali, kan Kasimovskog kanata 1574 . – 1576. Postavljen od Ivan IV. Grozni . Abdicirao kada je on to zatražio.
Knez Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Carevi Rusije[uredi | uredi kod]

Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Carevi Rusije
Ivan IV. Grozni Vasilije III. 16. siječnja 1547.. – 18. ožujak 1584. otrovan
Fjodor I. Zvonar Ivan IV. Grozni 18. ožujak 1584. – 7. siječanj 1598. Cijela vladavina je bila pod regenstvom Borisa Godunova.
Boris Godunov 21. veljača 1598. – 13. travanj 1605. Izabrao ga je parlament nakon izumruća prethodne dinastije
Fjodor II. Boris Godunov 13. travanj 1605. – 1. srpanj 1605. Napravio vlastitom rukom kartu Rusije.
Lažni Dimitrije 1. srpanj 1605. – 17. svibanj 1606. Predstavljao se kao princ Dimitrije sin Ivana IV.
Vasilije IV., Šujski Ivan Šujski 19. svibanj 1606 . – 17. srpanj 1610. Oboren odlukom bojara. Umro u poljskom zarobljeništvu.
Vladislav IV., kralj Poljske Žigmund III. Vasa, kralj Poljske rujan 1610. – rujan 1612. Oboren narodnom bunom protiv poljske okupacije.
Mihajlo I. Romanov patrijarh Filaret 21. veljača 1613 . – 13. srpanj 1645. Izabran od parlamenta
Aleksej I. Mihajlo I. Romanov 13. srpanj 1645. – 26. siječanj 1676. Uništio je Poljskoj status velesile
Fjodor III. Aleksej I. 26. siječanj 16767. svibanj 1682 Bio je invalid od rođenja.
Petar Veliki Aleksej I. 7. svibanj 1682. – 20. siječanj 1721. Uzurpirao vlast starijeg brata Ivana V.
Ivan V. Aleksej I. 31. svibanj 1682. – 8. veljača 1696. Invalid od rođenja. Regent mu je bila sestra Sofija.
Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Carevi cijele Rusije[uredi | uredi kod]

Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Carevi Rusije
Petar Veliki Aleksej I. 20. siječanj 1721. – 8. veljača 1725. Okrunio se za cara cijele Rusije ( Imperatora ).
Katarina I. kmet Samuilo Skavronski 8. veljača 1725. – 17. svibanj 1727. Dvorskim pučem uzurpirala vlast od Petar II.
Petar II. prijestolonasljednik Aleksej 17. svibanj 1727.– 29. siječanj 1730. Umro na dan vjenčanja.
Ana Ivan V. 6. veljača 1730. – 28. listopad 1740. Nakon dugotrajnih dvorskih dogovora izabrana za cara
Ivan VI. princ Anton Ulrih vojvoda Brunswick-Luneburga 28. listopad 1740.– 6. prosinac 1741. Ana ga je kao pranećaka proglasila nasljednikom.
Elizabeta Petar Veliki 6. prosinac 1741. – 5. siječanj 1762. Izvršila državni udar uz francusku financijsku pomoć
Petar III. Karl Fridrih vojvoda od Holsteina. 5. siječanj 1762. – 28. lipanj 1762. Nećak od Elizabete
Katarina Velika Kristijan August knez od Anhalt-Zerbst 28. lipanj 1762. – 6. studeni 1796. Naredila ubojstvo zbačenih careva Petra III. i Ivana VI.
Pavle Petar III. 6. studeni 1796. – 23. ožujak 1801. Ubijen u atentatu organiziranom od Britanskog ( Hanoverskog ) generala u Ruskoj službi.
Aleksandar I. Pavle 23. ožujak 1801. – 1. prosinac 1825 Njegova smrt izaziva dvorsku zavjeru.
Konstantin I. Pavle 9. prosinac 1825. – 25. prosinac 1825. Oboren od brata.
Nikola I. Pavle 25. prosinac 1825. – 2. ožujak 1855. Njegovo stupanje na prijestolje u zavjeri dovodi do dekabristovske pobune.
Aleksandar II. Nikola I. 2. ožujak 1855. – 13. ožujak 1881 Ubijen u atentatu organiziranom od boraca za slobodu Poljske
Aleksandar III. Aleksandar II. 13. ožujak 1881. – 1. studeni 1894.
Nikola II. Aleksandar III. 1. studeni 1894. – 15. ožujak 1917. Abdicirao u korist brata. Ubijen u Oktobarskoj revoluciji
Mihajlo II. Aleksandar III. 15. ožujak 1917.– 16. ožujak 1917. Postavio uvjete za prihvaćanje krune. Uvjeti su bili odbijeni, a on ubijen u Oktobarskoj revoluciji
Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Premijeri privremene vlade[uredi | uredi kod]

Premijer Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Premijeri privremene vlade
knez Grigorij Lavov Jevgenij Lavov, direktni potomak Rurjikovič kneževa Jaroslava. 16. ožujak 1917. – 7. srpanj 1917. Izgubio je vlast zbog ustavnog pitanja Ukrajine
Aleksandar Kerenski Fjodor Kerenski 7. srpanj 1917. – 8. studeni 1917. Oboren u Oktobarskoj revoluciji
Premijer Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije[uredi | uredi kod]

Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije
Vladimir Lenjin Ilija Uljanov 8. studeni 1917. – 30. prosinac 1922. Nastanak Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Za daljnji popis vladara Rusije između 1923. i 1991. godine treba otići na stranicu Vođe Sovjetskog Saveza

Predsjednik Rusije[uredi | uredi kod]

Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Predsjednik Rusije
Boris Jeljcin Nikola Jeljcin 25. prosinac 1991. – 31. prosinac 1999. Napustio položaj da ga preda odabranom nasljedniku.
Vladimir Putin Vladimir Putin 31. prosinac 1999. – aktualni predsjednik.
Predsjednik Otac Vrijeme vladanja Bilješke