Lista mjesta svjetske baštine u Amerikama
Izgled
Ovo je UNESCO-ova Lista mjesta svjetske baštine u obje Amerike.[1] Lokaliteti koji su obilježeni zvjezdicom (*) nalaze se i na Listi ugroženih mjesta svjetske baštine.
U Sjevernoj Americi (Sjedinjene Američke Države, Kanada, Grenland i Bermudi) ima 34 lokaliteta na listi Svetske baštine
U 32 zemlje Latinske Amerike (Centralna Amerika, Južna Amerika i Karibi koje su potpisale konvenciju o zaštiti Svjetske baštine ima 129 lokaliteta koji su uvršteni na Listu svjetske baštine. Od tog su 90 lokaliteta - kulturno dobro, 35 prirodno dobro a 3 su mješane vrijednosti.[2]
- 1981. – Nacionalni park Los Glaciares
- 1984. – Nacionalni park Iguazú
- 1984. – Jezuitske misije Guarana
- 1999. – Poluotok Valdés
- 1999. – Pećinski crteži u Cueva de las Manos
- 2000. – Ischigualasto i Nacionalni park Talampaya
- 2000. – Jezuitski spomenici u Córdobi
- 2003. – Quebrada de Humahuaca
- 2014. – Qhapaq Ñan
- 2016. - Corbusierova arhitektura
- 2017. – Nacionalni park Los Alerces
- 2023. – Muzej sjećanja ESMA[3]

- 1996. – Belizejski koraljni greben[4]
- 1987. – Grad Potosi i rudnici srebra
- 1990. – Jezuitske misije Chiquita
- 1990. – Historijski centar Secrea
- 1998. – Fuerte de Samaipata
- 2000. – Nacionalni park Noel Kempff Mercado
- 2000. – Tiahuanaca
- 2014. – Qhapaq Ñan[5]

- 1980. – Historijski centar Ouro Pretoa
- 1982. – Historijski centar olinda
- 1984. – Nacionalni park Iguaçu
- 1984. – Jezuitske misije Guarana
- 1985. – Historijski centar Salvador da Bahia
- 1985. – Hodočasnička crkva Dobrog Isusa
- 1987. – Brasília
- 1991. – Serra da Capivara
- 1997. – Historijski centar São Luís do Maranhão
- 1999. – Historijski centar Diamantine
- 1999. – Costa do Descobrimento
- 1999. – Serra do Mar
- 2000. – Zaštićena područja središnjeg Amazona
- 2000. – Pantanal
- 2001. – Historijski centar Goiás Velha
- 2001. – Chapada dos Veadeiros i Emas
- 2001. – Fernando de Noronha i Atol das Rocas
- 2010. – Trg sv. Franje u São Cristóvãu
- 2012. - Rio de Janeiro: Karioka krajolici između planine i mora
- 2016. – Pampulha
- 2017. – Valongo Wharf
- 2019. – Paraty and Ilha Grande
- 2021. – Sítio Roberto Burle Marx
- 2024. - Nacionalni park Lençóis Maranhenses
- 2025. - Kanjon rijeke Peruaçua
- 1995. – Rapa Nui
- 2000. – Drvene crkve Chiloé
- 2003. – Historijski kvart lučkog grada Valparaisa
- 2005. – Humberstone i Santa Laura
- 2006. - Sewell
- 2005. – Qhapaq Ñan
- 2021. - Činčoro mumije[7]

- 1997. – Morne Trois Pitons[8]
- 1990. – Kolonijalni dio Santo Dominga[9]
- 1993. – Joya de Ceren[10]

- 1978. – Otočje Galápagos
- 1978. – Stari dio grada Quitoa
- 1983. – Nacionalni park Sangay
- 1999. – Historijski centar Cuenca
- 2014. – Qhapaq Ñan[11]


- 1979. – Antigua Guatemala
- 1979. – Nacionalni park Tikal
- 1981. – Quirigua
- 1923. – Takalik Abaj[12]
- 1980. – Ruševine Maja u Copanu
- 1982. – Rio Plátano[14]
- 2015. - Plava i John Crow planine
- 2025. - Arheološko nalazište Port Royal[15]


(Nacionalni parkovi kanadskog Stjenjaka)
- 1978. – Vikinško naselje na Newfoundlandu
- 1978. – Nacionalni park Nahanni u Sjeverozapadnom teritoriju
- 1979. – Park dinosaura u Alberti
- 1979. – Nacionalni park Kluane i Pokrajinski park Tatshenshini-Alsek
- 1981. – SGang Gwaay
- 1981. – Head-Smashed-In Buffalo Jump
- 1983. – Nacionalni park Wood Buffalo
- 1984. – Nacionalni i pokrajinski parkovi kanadskog Stjenjaka
- 1985. – Historijski centar Québeca
- 1987. – Nacionalni park Gros Morne
- 1995. – Lunenburg
- 1995. – Waterton Lakes)
- 1999. – Miguasha
- 2007. - Kanal Rideau
- 2008. - Fosilne stijene Jogginsa
- 2012. - Grand Pr
- 2013. - Red Bay
- 2016. - Mistaken Point
- 2018. – Pimachiowin Aki
- 2019. - Writing-on-Stone / Áísínai’pi
- 2023. - Tr’ondëk-Klondike
- 2023. - Anticosti[16]

- 1984. – Cartagena (Kolumbija)
- 1994. – Los Katíos (nacionalni park)
- 1995. – Historijski centar Santa Cruz de Mompoxa
- 1995. – Tierradentro
- 1995. – Arheološki park San Agustín
- 2006. – Malpelo
- 2011. - Kolumbijski kultivirani krajolici kave
- 2014. – Qhapaq Ñan
- 2018. – Chiribiquete[17]

- 1983. – Internacionalni park La Amistad
- 1997. – Kokosov otok
- 1999. – Zaštićena područja Guanacastea
- 2014. – Kamene kugle u Kostariki[18]

- 1982. – Stara Havana
- 1988. – Trinidad, Kuba
- 1997. – San Pedro de la Roca
- 1999. – Nacionalni park Desembarco del Granma
- 1999. – Dolina Viñales
- 2000. – Arheološki krajolik prvih plantaža kave na Kubi
- 2001. – Nacionalni park Alejandro de Humboldt
- 2005. – Historijski centar grada Cienfuegosa
- 2008. - Historijski centar grada Camagüeya[19]


- 1987. – Historijski centar Mexico Citya i Xochimilco
- 1987. – Palenque
- 1987. – Teotihuacán
- 1987. – Oaxaca i Monte Albán
- 1987. – Historijski centar Puebla
- 1987. – Sian Ka'an
- 1988. – Historijski centar Guanajuata
- 1988. – Chichen Itze
- 1991. – Stari dio grada Morelia
- 1992. – El Tajín
- 1993. – Rezervat biosfere El Vizcaino
- 1993. – Stari dio grada Zacatecasa
- 1993. – Sierra de San Francisco
- 1994, 2021. – Samostani na padinama Popocatépetla
- 1996. – Uxmal
- 1996. – Spomenici u Querétaru
- 1997. – Hospicij Cabañas u Guadalajari
- 1998. – Spomenici u Tlacotalpanu
- 1998. – Arheološka nalazišta u Paquiméu
- 1999. – Arheološka nalazišta Xochicalco
- 1999. – Historijska tvrđava Campeche
- 2002. – Grad Maya Calakmul
- 2003. – Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru
- 2004. – Kuća i studio Luísa Baragana
- 2005. – Otoci i zaštićena područja u Kalifornijskom zaljevu
- 2006. – Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile
- 2007. - Kampus univeziteta u Meksiko Sitiju
- 2008. - San Miguel de Allende
- 2008. - Rezervat biosfere leptira Monarha
- 2010. - Camino Real de Tierra Adentro
- 2010. - Yagula i Mitle
- 2013. - El Pinacate y Gran Desierto de Altar
- 2014. - El Pinacate y Gran Desierto de Altar
- 2015. - Akvadukt Padre Tembleque
- 2016. - Arhipelag Revillagigedo
- 2018. - Tehuacan-Cuicatlan
- 2025. - Wixárika ruta (Tatehuarí Huajuyé)[20]
- 2000. – León Viejo
- 2011. - Katedrala u Leónu (Nikaragva)[21]
- 1980. – Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo
- 1981. – Darién (nacionalni park)
- 1983. – Internacionalni park La Amistad
- 1997. – Arheološko nalazište Panamá Viejo i historijski centar grada Panamá
- 2005. – Coiba
- 2025. – Kolonijalne međuokeanske rute u Panami[22]

- 1983. – Cusco
- 1983. – Machu Picchu
- 1985. – Chavín de Huántar
- 1985. – Nacionalni park Huascarán
- 1987. – Nacionalni park Manú
- 1988. – Chan Chana
- 1990. – Río Abiseo
- 1991. – Historijski centar Lime
- 1994. – Linije i crteži na tlu u Nazcu i Pampas de Jumana
- 2000. – Historijski centar Arequipa
- 2009. – Caral
- 2021. – Chankillo
- 2014. – Qhapaq Ñan[24]


- 1978. – Nacionalni park Mesa Verde
- 1978. – Nacionalni park Yellowstone
- 1979. – Nacionalni park Grand Canyon
- 1979. – Nacionalni park Everglades *
- 1979. – Independence Hall
- 1979. – Nacionalni park Wrangell-St. Elias
- 1980. – Nacionalni park Redwood
- 1981. – Nacionalni park Mammoth Cave
- 1981. – Nacionalni park Olympic
- 1982. – Cahokia Mounds
- 1983. – Nacionalni park Great Smoky Mountains
- 1983. – Historijski centar San Juana
- 1984. – Kip slobode
- 1984. – Nacionalni park Yosemite
- 1987. – Monticello i Virginijski univezitet u Charlottesvilleu
- 1987. – Nacionalni historijski park Chaco Culture
- 1987. – Nacionalni park Havajski vulkani
- 1992. – Pueblo de Taos
- 1995. – Nacionalni park Carlsbad Caverns
- 1995. – Nacionalni park Glacier
- 2010. – Papahānaumokuākea
- 2014. – Poverty Point
- 2015. – San Antonio misija
- 2019. – Arhitektura Frank Lloyd Wrighta
- 2023. – Hopewell Ceremonial
- 2024. – Naselja protestantske moravske crkve[25]


- 1999. – Brimstone Hill[26]
- 2000. – Rezervat prirode središnjeg Surinama
- 2002. – Historijski centar Paramariba
- 2023. – Jodensavanne[27]
- 2004. – Veliki i Mali Piton[28]
- 1995. – Historijski dio Colonia del Sacramento
- 2015. – Fray Bentos
- 2015. – Crkva Krista Radnika i Gospe Lurdske[29]

- 1993. – Coro, Venezuela
- 1994. – Nacionalni park Canaima
- 2000. – Univerzitetski grad Caracasa[3]
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Americi”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Latin America and the Caribbean” (engleski). UNESCO.
- ↑ 3,0 3,1 „Lista Svjetske baštine u Argentini”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Belizeu”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Boliviji”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Brazilu”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Čileu”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Dominiki”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Dominikanskoj Republici”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Salvadoru”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Ekvadoru”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Gvatemali”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Haitiju”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Hondurasu”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Jamajka, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština u Jamajci. Pristupljeno 19. novembar 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Kanadi”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Kolumbiji”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Kostariki”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Kubi”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Meksiku”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Nikaragvi”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Panami”. UNESCO. Pristupljeno 24. novembar 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Paragvaju”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Peruu”. UNESCO. Pristupljeno 24. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u SAD”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Svetom Kristoforu i Nevisu”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Surinamu”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Svetoj Luciji”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.
- ↑ „Lista Svjetske baštine u Urugvaju”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025.


