Liberum veto

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Liberum veto
Zasjedanje Sejma u Varšavi 1622.
Zasjedanje Sejma u Varšavi 1622.

Liberum veto (prevedeno sa latinskog: slobodno zabranjujem) bilo je u poljskoj historiji zakonsko pravo svakog delegata Sejma (parlamenta koji je vršio zakonodavnu vlast) da sam svojim glasom pobije svaki prijedlog zakona koja se razmatra ili da raspusti Sejm i poništi sve akte donesene tokom zasjedanja.[1]

Karakteristike i historija[uredi - уреди | uredi kôd]

To se pravo baziralo na pretpostavci da su svi pripadnici poljskog plemstva - politički apsolutno jednaki.[1] Iz njihovih redova birali su se delegati za Sejm koji je zapravo bio Dijeta.

Liberum veto (veto) je u praksi značio da se svaki prijedlog zakona o kom se glasa u Sejmu mora usvojiti jednoglasno.[1] Prvi je put upotrijebljen za raspuštanje sjednice Sejma 1652. Kasnije se naširoko koristio, često paralizirajući vladu, činivši svaki pokušaj centralizaciju vlasti - nemogućim, zbog jakog otpora plemstva koje je ljubomorno čuvalo svoju nezavisnost u odnosu na kraljev dvor.[1] To je istovremeno Poljsku ostavljalo ranjivom na utjecaj stranih sila, koje su uobičajeno podmićivale delegate u Sejmu da odgode sjednicu na kojoj bi se trebao usvojiti zakon suprotan njihovim interesima.[1]

Iako je kralj Stanisław August Poniatowski (vladao 1764.-95.) pokušao provesti ustavne reforme, među kojima je bilo i ograničenje prava liberum veta, uspio je samo izazvati građanski rat i rusku vojnu intervenciju 1767., koja je kulminirala - Prvom podjelom Poljske 1772.[1]

Tek nakon što je Poljska pretrpjela te nedaće, njeni su politički lideri usvojili novi Ustav 3. maja 1791. koji je ukinuo liberum veto. [1]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Liberum veto, Polish government” (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/topic/liberum-veto. Pristupljeno 01.09. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]