Liam O'Flaherty
Izgled
| Liam O'Flaherty | |
|---|---|
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 28. augusta 1896. Inishmore, Irska |
| Smrt | 7. septembra 1984. (dob: 88) Dublin, Irska |
| Nacionalnost | irska |
| Supružnik | Margaret Barrington |
| Rodbina | Tom O'Flaherty (brat) Breandán Ó hEithir (nećak) John Ford (rođak) |
| Obrazovanje | |
| Zanimanje | književnik |
| Opus | |
| Književni pravac | irski preporod |
| Jezik | engleski irski |
| Znamenita djela | |
Liam O'Flaherty (irski: Liam Ó Flaithearta; 28. august 1896 – 7. septembar 1984) bio je irski književnik, poznat kao jedan od najznačajnijih predstavnika irskog književnog preporoda početkom 20. vijeka, ali i kao radikalni ljevičar. Najpoznatije djelo mu je roman The Informer koga je 1935. u Hollywoodu ekranizirao njegov daleki rođak John Ford.
Iako se još u ranim danima za marskizam, nakon studija je razmišljao da postane katolički svećenik. Umjesto toga se 1917. priključio britanskoj Irskoj gardi i sudjelovao u prvom svjetskom ratu na Zapadnom frontu. Tamo je ranjen, ali i postao radikalni socijalist, da bi se s vremenom opredijelio za komunist.
Njegov brat Tom O'Flaherty je također bio istaknuti irski ljevičar.
- Thy Neighbour's Wife (1924)
- The Black Soul (1924)
- The Informer (1925)
- Mr. Gilhooley (1926)
- The Wilderness (u časopisu u nastavcima 1927, kao knjiga 1986)
- The Assassin (1928)
- Return of the Brute (1929)
- A Tourist's Guide To Ireland (satira, 1929)
- The House of Gold (1929), prvi roman službeno zabranjen u Irskoj Slobodnoj Državi, zbog navodne nepristojnosti. Izdan 2013.[1]
- The Ecstasy Of Angus (1931)
- Skerrett (1932)
- Shame The Devil (1934), autobiografija
- Short Stories (1937; revidirano izdanje 1956)
- Famine (1937)
- Land (1946)
- Two Lovely Beasts and Other Stories (1950)
- Insurrection (1950)
- The Pedlar's Revenge and Other Stories (1976)
- The Letters Of Liam O'Flaherty (posthumno izdanje, 1996).
- ↑ State's first banned book to be published for first time in 80 years Irish Times, 2013-06-12.