Lešak (Leposavić)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Lešak (razvrstavanje).
Lešak
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskomitrovački
Opština Leposavić
UNMIK Leposavić
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 43°10′00″N 20°44′34″E / 43.1667°N 20.7428°E / 43.1667; 20.7428
Nadmorska visina 558 m
Lešak na mapi Srbije
Lešak
Lešak
Lešak (Srbije)


Koordinate: 43° 10′ 00" SGŠ, 20° 44′ 34" IGD
Lešak je gradsko naselje u opštini Leposavić na Kosovu i Metohiji. Površina katastarske opštine Lešak gde je atar naselja iznosi 1.331 ha. Sedište je mesne zajednice Lešak. Prvi pisani pomen o Lešku je iz 1395. godine, kada je srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara, priložila ovo selo svetogorskom manastiru Svetog Pantelejmona. Nalazi se na desnoj strani reke Ibar, 10 km severno od Leposavića, na nadmorskoj visini od 455 metara.

Naselje ima povoljan saobraćajno-geografski položaj, jer se nalazi na Ibarskoj magistrali i železničkoj pruzi Beograd-Kraljevo-Skoplje. U bližoj okolini sela je staro srpsko groblje i ostaci crkve „Borjani“ koja je zakonom zaštićena kao istorijski spomenik.

Naziv naselja verovatno potiče od imena biljke leska (lešnik - listopadni gust grm čiji se izdanci upotrebljavaju u pletarstvu, drvo u stolarstvu i rezbarstvu, a plodovi u ishrani). U Lešku, varošici industrijskog tipa, podignute su stambene zgrade sa zelenim površinama oko njih i asfaltnim stazama. Na temeljima stare crkve,koju je sagradio učitelj Petko Rakočević 1925. godine , posle zemljotresa 1980. godine, u Lešku je sazidana nova crkva posvećena Uspenju Bogorodice.

U vreme kada je Lešak centar istoimene opštine, od 1955. do 1959. godine, počeo je da poprima ulogu administrativno-upravnog, zdravstvenog, privrednog, trgovinskog, kulturno-prosvetnog i školskog centra.

U Lešku postoji fabrika delova, komponenti i mašina” Lola” u sastavu Holding kompanije “Ivo Lola Ribar”. U naselju ima 23 trgovinska radnje sa mešovitom robom, a postoji i 12 zanatskih radnji.

U Lešku postoji Mesna kancelarija, bioskop, biblioteka, osnovna osmorazredna škola, privremeno izmeštena srednja Poljoprivredna škola i Poljoprivredni fakultet iz Prištine. Postoji i zdravstvena stanica i dve apoteke, veterinarska stanica, dečji vrtić i pošta sa 1124 telefonska priključka.

Demografija

  • popis stanovništva 1948: 578
  • popis stanovništva 1953: 690
  • popis stanovništva 1961: 1041
  • popis stanovništva 1971: 1319
  • popis stanovništva 1981: 1672
  • popis stanovništva 1991: 1852

U selu 2004. godine živi 2180 stanovnika i broji 534 domaćinstava. Današnje stanovništvo čine rodovi: Gogici, Sekulici, Radosavljevići, Vukadinovići, Boškovići, Bogdanovići, Milutinovići, Đorovići, Stojanovići, Milićevići, Čolovići, Pešići, Jezdići, Vučak, Lazići, Dudići, Košanin, Džodići, Lukići, Virijevići, Stanisavljevići, Stojanovići, Pitulić, Tasić, Zečević, Grace, Bogojević, Kneževići, Šijakovići, Perići, Neškovići, Čeperkovići, Cukići, Radenkovići, Stankovići, Jeremići, Jakovljevići, Mijajlovići, Jovanovići, Biorac, Mihajlović, Spasojević, Đorđevići, Jelenići, Kadići, Vuletići

U zaseoku Kratina žive rodovi: Pavlovići, Lazovići, Đorovići, Jasnići, Mihailovići, Vukadinovići- Biševci, Rajovići .

U zaseoku Zaselje žive rodovi: Mihajlovići, Josovići, Jokovići

U zaseoku Premovići žive rodovi: Premovići.

U zaseoku Kamen žive rodovi: Rakovići, Markovići, Šljivići, Pešići, Nešovići, Simovići, Vukašinovići, a ima i romskih rodova : Nikolići, Jovanovići, Ristići, Jaćimovići, Bogdanovići.

U selu Ostraće žive rodovi: Vulovići, Radonjići, Leševići, Veličkovići, Biševci, Petrovići, Planići, Čukići, Petronijevići.