Prijeđi na sadržaj

Lavaš

Izvor: Wikipedija

Lavaš

Nematerijalna svjetska baština
Lavaš
 Jermenija
Regija: Evropa
Godina upisa: 2014.
ID: 00985
Ugroženost:
Poveznica: UNESCO

Lavaš, Katirma, Jupka, Jufka

Nematerijalna svjetska baština
Lavaš, Katirma, Jupka, Jufka
 Azerbejdžan,  Iran Kazahstan,  Kirgistan,  Turska
Regija: Azija
Godina upisa: 2016
ID: 01181
Ugroženost:
Poveznica: UNESCO

Lavaš je pljosnati beskvasni hleb koji se vijekovima na tradicionalan način priprema u srednjoj Aziji, oko Kaspijskog mora i Južnom Kavkazu. Porijeklo lavaša je najvjerovatnije iz Irana, navodi se u enciklopediji jevrejske hrane.[1]

Lavaš je mekan i tanak somun hljeb. Jednostavno tijesto od pšeničnog brašna i vode se mijesi i oblikuje u loptice, koje se razvlači preko posebnog ovalnog jastuka. Peče se u metalnoj ili glinenoj ovalnoj peći, u kazanu (kotlić), ili na sadžu, poznatom i kao talandara. To je konkavna, kružna metalna posuda ispod koje se loži vatra. Nakon trideset sekundi do minute, pečeni kruh se povlači sa stijenke pećnice.

Postoji raznolikost okusa, tekstura i veličina ovog hljeba. Neke vrste lavaša su tanke i brzo se osuše i postaju krhke, tvrde teksture. U veličini varira od oko 30 cm. dužine do preko 0,5 m, a po obliku od kružnog do duguljastog ili kvadratnog.

Nematerijalna svjetska baština

[uredi | uredi kod]

Kultura pravljenja i dijeljenja somuna postala je dio široko praktikovane tradicije. U pravljenju hljeba učestvuju najmanje tri osobe, često članovi porodice, od kojih svaka ima ulogu u njegovoj pripremi i pečenju. U ruralnim područjima, susjedi zajedno učestvuju u procesu. Tradicionalne pekare takođe prave hleb. Pored redovnih obroka, somun se dijeli na svadbama, rođenjima, sahranama, raznim praznicima i za vrijeme namaza.

U Azerbejdžanu i Iranu se stavlja na ramena mladenke ili mrvi preko glave kako bi se paru poželilo prosperitet, dok se u Turskoj daje susjedima para. Na sahranama u Kazahstanu vjeruje se da hljeb treba pripremiti da zaštiti pokojnika, a u Kirgistanu dijeljenje hljeba pruža bolji zagrobni život za pokojnika.

Lavaš je upisan na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Armenije, Azerbejdžana, Irana, Kazahstana, Kirgistana i Turske. .[2]

Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 9. zasjedanju koje je održano od 24. do 28. novembra 2014. god. u Parizu, Francuska.[3]

Galerija

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]