Lauburu
Lauburu ili baskijski križ je križ u s četiri glave u obliku zareza. Danas ga uglavnom koriste baskijski nacionalisti.
Pozadina[uredi | uredi kod]
Povjesničari i vlasti su pokušali primijeniti alegorijsko značenje na ovaj drevni simbol. Neki kažu da znači "četiri glave ili regije" u Baskiji. Lauburu se ne pojavljuje u grbovima niti jedne od sedam pokrajina Baskije: Gornje i Donje Navare, Gipuskoe, Biskaje, Alave, Lapurdije i Zuberoe. Baskijski intelektualac Imanol Mujica volio je reći da ove četiri glave znače duh, život, svijest i oblik, ali se obično koriste kao simbol blagostanja.
Nakon vremena Antonina, francuski povjesničar Camille Jullian [1] ne nalazi primjerke svastika, niti okrugle niti ravne, u baskijskom području sve do modernog doba. Paracelsusov Archidoxis Magicae ima simbol [2]sličan lauburuu za koji se navodi da liječi životinje. M. Colas smatra da lauburu nije vezan uz svastike, već dolazi od Paracelsusa i obilježava grobove iscjelitelja životinja i iscjelitelja duša (odnosno svećenike). Oko kraja 16. stoljeća, lauburu se uveliko pojavljuje kao baskijski dekorativni element, po lijesovima ili grobnicama, možda kao neki drugi oblik križa. [3] Ravne svastike nisu otkrivene sve do 19. stoljeća. Mnoge baskijske kuće i trgovine prikazuju ovaj simbol na nadvatniku kao neku vrstu talismana. Sabino Arana ga tumači kao solarni simbol, podržavajući njegovu teoriju o baskijskom solarnom kultu na temelju pogrešne etimologije, u prvom broju lista Euzkadi. Lauburu je predstavljen na zastavama i grbovima raznih baskijskih političkih organizacija, uključujući Eusko Abertzale Ekintza (EAE-ANV).
Uporaba lauburua kao kulturne ikone opala je pod Francovom diktaturom, koja je potisnula mnoge elemente baskijske kulture.
Etimologija[uredi | uredi kod]
Lau buru znači "četiri glave", "četiri kraja" ili "četiri vrha" na baskijskom jeziku. Neki izvori tvrde da to potječe iz latinskog labarum. [4]
Međutim, otac Fidel Fita mislili da je slučaj obrnut, tj. Da je izraz labarum se baskijska posuđenica u latinskom iz vremena Oktavijana Augusta. [5]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ http://www.euskomedia.org/aunamendi/87432/64714
- ↑ http://www.euskomedia.org/aunamendi/38522?idi=en&op=15&primR=21®s=10&EIKVOGEN=lauburu&pos=29&img=6&voz=87432
- ↑ http://www.euskomedia.org/aunamendi/87432#mrc3
- ↑ http://www.euskaltzaindia.net/index.php?option=com_oeh&view=frontpage&Itemid=413&lang=eu
- ↑ http://www.euskomedia.org/aunamendi/87432/64714
