Lasgush Poradeci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Lasgush Poradeci
Lasgush Poradeci
Biografske informacije
RođenjeLlazar Sotir Gusho
(1899-12-27)27. 12. 1899.
Podgradec, Osmansko Carstvo (danas Albanija)
Smrt12. 11. 1987. (dob: 87)
Tirana, Albanija
PseudonimLasgush Poradeci[n 1]
DržavljanstvoAlbansko
Obrazovanje
Alma materSveučilište u Grazu
Zanimanje
  • Filolog
  • pjesnik
  • prevoditelj
  • pisac
Opus
Književne vrste
Jezik
Potpis

Llazar Sotir Gusho (27. decembar 1899 – 12. novembar 1987), obično poznat po svom književnom pseudonimu Lasgush Poradeci, bio je albanski filolog, pjesnik, prevoditelj, pisac i jedan od piniora moderne albanske književnosti.[1] Smatra se jednim od najutjecajnijih albanskih pisaca 20. stoljeća, čija su djela izravno povezana s romantizmom i realizmom.[2]

Rođen je u gradiću Pogradecu na Ohridskom jezeru u osmanskoj Albaniji, a osnovno i srednje obrazovanje završio je u Monastiru (današnjoj Bitoli) i Ateni, dok je akademsko obrazovanje stekao na sveučilištima u Bukureštu i Grazu. Razvio je i održavao bliske veze s Asdrenijem, Ernestom Koliqijem, Gjergjem Fishtom i Mitrushom Kutelijem, koji se svi ubrajaju među najistaknutije albanske pisce toga doba.[3]

Poradeci se najviše pamti po pjesničkim zbirkama Kolo zvijezda (alb. Vallja e yjve, 1933) i Zvijezda srca (alb. Ylli i Zemrës, 1937), koje su nadahnute tradicijom i posebnostima albanskog života. Njegov je stil karakterističan po svojim stilskim i tehničkim dostignućima, po obliku i sadržaju, kao i obradi tema iz prirode, erotizma i filozofije.[4][5] Poznat je i po tome što je nekoliko važnih engleskih, francuskih, njemačkih, talijanskih i ruskih djela preveo na albanski jezik.[6][7]

Život[uredi | uredi kod]

Lasgush Poradeci rođen je 27. decembra 1899. u albanskoj obitelji u gradu Pogradecu na zapadnoj obali Ohridskog jezera, koji je tada pripadao osmanskoj Albaniji, a danas se nalazi u Republici Albaniji.[1][2][3] U rodnom je gradu osnovno formalno obrazovanje stekao u albanskoj osnovnoj školi, a od 1906. do 1916. pohađao je rumunjsku školu u Monastiru (današnjoj Bitoli u Sjevernoj Makedoniji).

Tijekom Prvog svjetskog rata Poradecijev otac, unatoč slabim odnosima između Albanaca i Grka u jugoistočnoj Albaniji u to vrijeme, uputio ga je u Grčku da nastavi školovanje, pod uvjetom da neće studirati u instituciji na grčkom jeziku. Stoga je pohađao francuski Lycée Léonin u Ateni do 1920. godine. U Ateni je posljednje dvije godine proveo u sanatoriju iz zdravstvenih razloga, u koji je, unatoč očajnoj financijskoj situaciji, upućen uz pomoć Sophije Schliemann.[1]

Iako se nije potpuno oporavio, Poradeci se nakon godinu dana preselio u Bukurešt, gdje se pridružio svom bratu. U Bukureštu se upisao na Sveučilište umjetnosti i ušao u udrugu albanske dijaspore u Rumunjskoj, gde je kasnije izabran za tajnika. U gradu je upoznao svoje kolege Asdrenija, Mitrusha Kutelija i brojne druge rumunjske pjesnike i književnike.

Godine 1924. Fan Noli dodijelio je Poradeciju stipendiju za nastavak visokog obrazovanja u inozemstvu. Odmah je otputovao u Berlin, gdje se nadao studirati kod albanologa Norberta Jokla, i nastavio za Sveučilište u Grazu, gdje je studirao romansko-germansku filologiju i tamo doktorirao 1933. godine.

Kip posvećen Lasgushu Poradeciju u Pogradecu na Ohridskom jezeru.

Poradeci se sljedeće godine dobrovoljno vratio u Albaniju da predaje umjetnost u srednjoj školi u Tirani. Od 1944. do 1947. godine bio je nezaposlen, tijekom razdoblja koje je karakterizirao kraj Drugog svjetskog rata i početak komunizma u Albaniji. Sa suprugom je živio u Tirani s oskudnom plaćom nastavnika. Nakon kratkog zaposlenja na Institutu za znanost, preteči Sveučilišta u Tirani, prevodio je književna djela za državno izdavačko poduzeće "Naim Frashëri" do umirovljenja 1974. godine. Umro je u siromaštvu u svom domu u Tirani 12. novembra 1987. godine..[8]

Djela[uredi | uredi kod]

Lasgush Poradeci nesumnjivo je bio fasciniran estetikom prirode. To je vidljivo, na primjer, u njegovoj pjesmi Poradeci, u kojoj se divi okruženju svog voljenog rodnog grada Pogradeca na Ohridskom jezeru, koji ga nikad nije prestalo fascinirati.[9][3] Njegovo pjesničko stvaralštvo temelji se na četiri elementa, zemlji, vodi, zraku i vatri, što su osnovne teme njegove poezije. U pjesmama piše o pejzažima, ljubavnim i filozofskim temama, a sve su mu pjesme u biti meditativno-filozofske.

Sastavio je dvije izvanredne zbirke poezije, Kolo zvijezda (alb. Vallja e yjve, 1933) i Zvijezda srca (alb. Ylli i Zemrës, 1937), objavljene u Rumunjskoj.[1][3] Njegova je poezija daleko od toga da bude romantičarska i angažirana u usporedbi s poezijom albanske renesanse. Karakteriziraju je duboke misli, labirint osjećaja i snažne univerzalne ideje.

U istom je razdoblju objavljivao pjesme u albanskom tjedniku Nova albanija (alb. Shqipëri 'e re). Ostala Poradecijeva djela uključuju Teološki izlet Sokrata, Uskoro, Kamadeva, Muharemove balade i Reshit Collaku. Cjelokupno djelo koje je Lasgush Poradeci sastavio odnosilo se na Pogradec, njegovo rodno mjesto.

Poradecijeva cjelovita djela objavljena su 1989. godine.

Poradeci je također bio aktivan u prevođenju nekoliko značajnih međunarodnih književnih djela na albanski jezik.[6]

Napomene[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Las-Gush od njegovog imena i prezimena, te Poradeci po njegovom rodnom mjestu Pogradecu, koje je autor zvao Poradec.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Robert Elsie (2005). „5” (en). Albanian Literature: A Short History. I.B.Tauris, 2005. ISBN 9781845110314. 
  2. ↑ 2,0 2,1 Joachim Röhm. „Lasgush Poradeci”. joachim-roehm.de. Arhivirano iz originala na datum 3 August 2012. Pristupljeno 29 December 2012. 
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Robert Elsie (en). Historical Dictionary of Albania. Rowman & Littlefield, 2010. str. 362–363. ISBN 9780810861886. 
  4. ↑ Anton Logoreci. The Albanians: Europe's Forgotten Survivors (University of California izd.). Gollancz, 1977. str. 64. 
  5. ↑ (sq) Jeta e re, Band 19 (University of California izd.). str. 446. 
  6. ↑ 6,0 6,1 (de) Heine-Jahrbuch 2016 (Sabine Brenner-Wilczek izd.). Springer-Verlag, 2016. str. 189. ISBN 9783476043696. 
  7. ↑ Robert Elsie. „Anthologie albanischer Lyrik vom 16. Jahrhundert bis zur Gegenwart” (de). elsie.de. str. 61. Arhivirano iz originala na datum 2021-04-20. Pristupljeno 2021-04-20. 
  8. ↑ "Albanian Literature in Translation" Arhivirano 5 June 2011 na Wayback Machine-u Lasgush Poradeci biography by Robert Elsie. Pristupljeno 1. aprila 2011.
  9. ↑ „RECEPTIMI I POEZISË SË LASGUSH PORADECIT” (sq). Sveučilište u Tirani–Historijsko-filološki fakultet. str. 134. Arhivirano iz originala na datum 2019-07-29. Pristupljeno 2021-04-20. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Lasgush_Poradeci&oldid=41557564