Prijeđi na sadržaj

Labudovo okno

Izvor: Wikipedija
Labudovo okno

Labudovo okno je zaštićeno područje na južnom obodu Panonske nizije, između Deliblatske peščare na sjeveru i Ramskog jezera na jugu. Administrativno pripada opštini Bela Crkva, Srbija. Područje zahvata tok i lijevo priobalje Dunava, ade Žilavu i Čibukliju, potopljene meandre Karaša, ušće Nere do granice sa Rumunijom, Zavojsku adu, Dunavče i uzan pojas desne obale Dunava.[1]

Ime je dobilo po tome što dio Velikog rita svake godine naseljavaju labudovi. Na obalama peščare nema izvora i vodotokova, dok u samoj aluvijalnoj ravni Dunava u izduvinama podzemna voda formira stalne bare, koje se pri višim vodostajima i poplavama spajaju kako međusobno, tako i sa riječnim koritom.

Labudovi

Ramsarsko područje

[uredi | uredi kod]

Nakon izgradnje akumulacije u Đerdapskoj klisuri, nivo vode Dunava je porastao, a tok rijeke se usporio, što je izazvalo plavljenje mnogih riječnih ostrva, nižih priobalnih dijelova i laguna duž južnih dijelova Deliblatske pješčare i stvorilo nova vodena i močvarna staništa. Stalne reke i slatkovodne močvare su glavni tipovi močvara, koji obuhvataju različite vodene i močvarne zajednice, kao i vlažne livade i stepske pašnjake duž obala reka. Plitke vode Dunava predstavljaju idealno područje za mrijest mnogih od 50 podržanih vrsta riba, kao što su som Silurus glanis, smuđ Stizostedion lucioperca i dugonosa kečiga (Acipenser ruthenus).

Značajne biljne vrste su stepski i banatski , beli i žuti lokvanj, iđirot, preko 20 vrsta orhideja i mnoge druge, dok u autohtonim šumama dominiraju hrast i bijela lipa.

Pored zone stroge zaštite i malog šumarstva uglavnom na riječnim ostrvima, lokalitet se uglavnom koristi za poljoprivredne aktivnosti zasnovane na ispaši goveda i ovaca.[1]

  • Broj:1655
  • Površina: 3.733 ha
  • Datum upisa: 19.03.006.
  • Koordinate: 44°48'N 21°18'E

Značajno područje za ptice

[uredi | uredi kod]

Labudovo okno je značajno stanište vodenih ptica, posebno kao mjesto gniježđenja i zimovanja za niz vrsta: orao bjelorepan (Haliaeetus albicilla), mali vranac (Phalacrocorak pigmeus), kome je ovo najvažnije zimovalište u Srbiji, mala bijela čaplja (Egretta garzetta) čije je ovo najbogatija kolonija u Srbiji, lisasta ili bjeločela guska (Anser albifrons) i zlatnooka (patka) (Bucephala clangula).[2] U toku zimskog perioda u Labudovom oknu nade pribežište i dopunsku ishranu oko 30 hiljada divljih (Anser anser) i lisastih gusaka (Anser albifrons) i do 25 hiljada divljih pataka.[3]

Ugroženost

[uredi | uredi kod]

Zaštićeno područje je ugroženo:

  • velikom količinom plastičnih flaša i ostalih nusproizvoda savremene civilizacije.
  • planovi izgradnje marina i luka
  • ilegalni lov i ribolov. Procjenjuje se da godišnje u Srbiji nezakonito strada 120.000-170.000 jedinki divljih ptica, a značajan dio ove alarmantne brojke čine upravo guske. Krivolov gusaka, koje se u velikom broju sreću na teritoriji Srbije tokom seobe i zimovanja, zastupljen je prije svega u nizijskim krajevima, uz velike rijeke i na ribnjacima. Divlja (Anser anser) i lisasta guska (Anser albifrons) najčešće su guske koje se tokom lovne sezone, koja traje od 1. oktobra do 1. marta, sreću u Srbiji. Lisasta guska je lovna vrsta koja se ne gnezdi u Srbiji, a divlja guska strogo zaštićena i nacionalno rijetka gnezdarica.
  • redovan saobraćaj Dunavom
  • eksploatacija uglja

Dana 24. maja. 2024. organizovana je ekološka akcija u zaštićenom području Labudovo okno. Na akciji je učestvovalo 40 volontera u 6 čamaca , koji su sakupili preko 400 kesa otpada.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 „Labudovo okno”. Ramsarska mjesta. Pristupljeno 17. 2. 2025. 
  2. „Plan upravljanja za period 2016-2025.”. Predio izuzetnih odlika Karaš-Nera. Pristupljeno 10. mart. 2025. 
  3. „Ramsarsko područje Labudovo okno”. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Pristupljeno 17. 2. 2025. 
  4. „Orao belorepan Haliaeetus albicilla”. Gornje Podunavlje - www.gimnazijaso.edu.rs. Pristupljeno 17. 3. 2025.