Prijeđi na sadržaj

La Almagra kultura

Izvor: Wikipedija
Evropski srednji neolit

La Almagra kultura je neolitska arheološka kultura u Andaluziji, na južnim dijelovima teritorije Španije. Osobina kulture je nedostatak impresso (kardijalne) keramike kao takve i postojanje umjesto nje utisnute keramike s poliranim ukrasima, poznate na španskom kao "a la almagra". Osim toga keramički artefakti su nekoliko stoljeća stariji od najranijeg impresso neolita u Španiji, što stvara zabune po ovom pitanju.[1]

Crvena keramika tretirana crvenim okerom i pečena, prvi put je privukla pažnju na Iberijskom poluostrvu nakon istraživanja 1930-ih u nekim područjima Andaluzije. Ova keramika, jedan od najkarakterističnijih tipova pronađenih na nekoliko andaluzijskih arheoloških lokaliteta, vrlo je malo proučena. Ima nejasnu hronologiju, a veze s drugim mediteranskim scenarijima nisu pouzdano utvrđene. Zbog toga La Almagra kultura predstavlja posebni, zapadni andaluzijski neolit u ukupnom neolitu Šianije.[2]

Širenje neolita

Neolit u Španiji

[uredi | uredi kod]

U šestom milenijumu p.n.e, Andaluzija je doživjela dolazak prvih poljoprivrednika. Njihovo porijeklo je neizvjesno i samo se predpostavlja da su došli iz sjeverne Afrike. Arheološki lokaliteti na sjeveru Afrike su u velikoj mjeri uništeni nepovoljnim klimatskim i geomorfološki uslovima pa je ovu predpostavku teško potvrditi ozbiljnim arheološkim radom.

Prvi poljoprivrednici stigli su u Andaluziju s već razvijenim usjevima poput domaćih oblika žitarica i mahunarki. Prisustvo domaćih životinja je neizvjesno, ali ostaci domaćih vrsta svinja i zečeva poznatih kasnije, pronađeni su u velikim količinama, iako bi mogli pripadati divljim životinjama. Poljoprivrednici su također konzumirali mnogo maslina, ali nije sigurno da li su masline uzgajane ili ubrane u svom divljem obliku. Tipičan artefakt prvih poljoprivrednika je keramika u stilu La Almagra, prilično raznolika.[3]

Oko 4.700. godine p.n.e. do istočne Iberije (Mas d'Is, Alacant, Valencijska oblast) stigla je i neolitska Cardio (Impresso) kultura.[4] Iako su neki ostaci ove kulture pronađeni čak do Portugalije na zapadu, njeno rasprostranjenje u Španiji je uglavnom mediteransko (Katalonija, Valencijska regija, dolina Ebra, Balearska ostrva). Almagra keramika u malim količinama pronađena je čak i u pećinama Valencije, dok je Cardial rijetko prisutan i u Nerji (Andaluzija). Koegzistencija dvije različite tradicije ukrašavanja keramike u Španiji tokom neolita je nesumnjiva. Jedino je nejasno njihovo porijeklo na istom tlu.

Neolitska vaza La Almagra kulture. Kulturni centar Marbella, Španija

Keramika

[uredi | uredi kod]

Keramika iz jugoistočne Španije ima crvene do smeđe vanjske ukrase zvane "almagras" (crvena oker). Pigmentni sloj se u suštini sastoji od mješavine gline i željeznih oksida: hematita (crvena) i maghemita (smeđa). Različite originalne crvene boje posljedica su varijacija u sadržaju željeznog oksida (ili kalcita) i redoks uvjeta u postupku pečenja.

Pretpostavlja se da je maghemit nastao tokom procesa pečenja keramike u redukcijskoj atmosferi. Nekoliko laboratorijskih testova je provedeno kako bi se dobio maghemit dodavanjem drvenog uglja ili piljevine borovog drveta sličnim keramičkim pastama. U stvari, maghemit je nastao čak i kada je komad jednostavno bio prekriven piljevinom borovog drveta prije pečenja.[5] Smeđa keramika duguje svoju boju maghemitu i mora se smatrati "fabričkim nedostatkom", zbog položaja keramičkog komada u zoni u kojoj je tokom pečenja prevladavala redukcijska atmosfera.

Od praistorije do danas, upotreba oksida bila je prisutna u različitim aspektima svakodnevnog života u prošlim društvima: keramika, ukrašavanje tijela, pa čak i pećinske slike svjedoče o tome. Neolitsko razdoblje je možda bilo najraširenije u upotrebi ovog dekorativnog pigmenta. Ova keramika je pronađena uglavnom u pećinama, iako je zastupljena i u naseljima na otvorenom, umjetnim pećinama, grobnim jamama, silosima za skladištenje i smetlištima otpada.

Najreprezentativnija posuda je vaza, koja zbog svog oblika može biti: sfernog (najčešćeg), elipsoidnog, jajolikog, krnjeg konusa i cilindričnog oblika. Sferni tip posude bio je čest arheološki prilog u pećinama u Sevilji, Cadizu, Malagi, Cordobi i Granadi. Cilindrične posude, najmanje uobičajene, pojavile su se u grobnim prilozima u pećinama u Huelvi, Cadizu i Almeriji.

Dekoracije na posudama su vrlo raznolike: urezi, otisci, žljebovi i razni reljefni motivi. Elementi vješanja su raznoliki, uključujući trakaste ručke, ručke u obliku izljeva, šiljaste ručke, uglađene ručke i druge. Pronađene su u grobnim pećinama u blizini Huelve, Cádiza i Almerije.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • A. Arribas: Stariji neolit na Iberijskom poluostrvu - II Atlantski neolitski kolokvij, Groningen, 1966)
  • M.D. Asquerino Fernández: Periodizacija i hronologija neolita u Andaluziji, (2004)
  • P. Atoche Peña: Keramika la almagra u pećinama istočne Andaluzije ...Pojava i razvoj procesa neolitizacije na jugu Iberijskog poluostrva donio je sa sobom uspostavljanje novih, dobro definiranih kulturnih fenomena karakterističnih za tu regiju, među kojima se ističe keramika La Almagra. Ovaj kulturni element pobuđuje interes od prve trećine XX-og stoljeća, jer se smatra fundamentalnim za definiranje neolitskog horizonta, postajući jedan od najčešće korištenih elemenata kao vodeći fosil. Tipološka i statistička analiza Almagra keramike iz pećine Carigüela omogućuje utvrđivanje njene evolucije i modifikacije koje je prošla kroz neolitski period. Ovo je poslužilo kao komparativni okvir za Almagra keramiku iz preostalih pećina Granade i Malage, potvrđujući da je kroz nju moguće sa značajnom tačnošću razumjeti razvoj keramičkih asamblaža s kojima je povezana.[6]
  • E. Barahona, Arcillas de ladrillería de la provincia de Granada: Evaluación de algunos ensayos de materias primas,...
  • J. Bernabeu Indigenismo y migracionismo. Aspectos de la neolitización en la fachada oriental de la Península IbéricaOvaj rad se bavi nekim aspektima vezanim za porijeklo neolitskog perioda na Iberijskom poluostrvu. Predlaže dvojni model kao alternativu dihotomiji između perspektiva zasnovanih na kretanju ljudi (migracionistička) ili kretanju ideja/robe (indigenistička). Njegova primjena na istočnu mediteransku obalu Španije omogućava procjenu njegovog potencijala, zalažući se za kompleksnije i teritorijalno tumačenje neolitskog procesa.

Izvori

[uredi | uredi kod]