Kwidzyn
Kwidzyn
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 53°44′N 18°55′E / 53.733°N 18.917°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Pomeransko |
| Grad sa pravom povjata | |
| Gradska prava | 1254.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Andrzej Krzysztof Krzysztofiak |
| Površina | |
| - Ukupna | 21.54 km²[2] |
| Visina | 42[2] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 38,418[2] |
| - Gustoća | 1,784 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 82-500[2] |
| Karta | |
  Kwidzyn Pozicija Kwidzyna u Poljskoj | |
Kwidzyn (njemački: Marienwerder, latinski: Quedin) je grad od 38,418 stanovnika[2] na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Kwidzyn leži na rijeci Liwi nedaleko od njenog ušća u Vislu[1], udaljen devedesetak km sjeverno od Gdańska.
Historija[uredi | uredi kod]
Kwidzyn je nikao kao naselje Starih Prusa pod imenom Kwedin na otoku usred Visle.[1]
Teutonski vitezovi zauzeli su Kwedin 1233. i nedaleko od njega sagradili Zamak Marienwerder, koji im je služio za kampanje na zemlje Prusa. Uz njega je niklo naselje Marienwerder kom su Teutonci dodjelili gradska prava 1254.[1]
Marienwerder je od 1285. do 1587. bio sjedište Pomezanske dijeceze. U njemu je 1440. osnovana Pruska konfederacija, ali je i nakon Trinaestgodišnjeg rata (1454.-66.) ostao u Teutonskoj državi. Kad je ona propala od 1525. je dio Pruskog vojvodstva i dijelio je sa njim sudbinu sve do 1945.[1]
Kako se razvio kao centar za trgovanje po Visli, u njemu je 1765. pruski kralj Friedrich II. Veliki osnovao carinarnicu, koja je naplaćivala visoke takse za svu robu koja je išla u unutrašnjost.[1]
Krajem 19. vijeka povezan je željezničkom prugom sa Gdańskom.[1] Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. održan je plebiscit u kom je većina odlučila za ostanak u Njemačkoj. U Međuratnom periodu i pored prilično reapresivne politike (naročito nakon 1933.), osnovana su poljske kulturno-prosvjetne organizacije, među ostalim i poljska gimnazija (1937.-39.).[1]
Još od 1815. tadašnji Marienwerder bio je regionalni administrativni centar, to se nastavilo i nakon Drugog svjetskog rata kad je 1945. postao dio Narodne Republike Poljske sve do 1975., od 1999. je sjedište povjata.[1]
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Najveća znamenitost grada je kompleks zamka sa katedralom (14. -15. vijek)
Privreda[uredi | uredi kod]
Kwidzyn ima najveću tvornicu papira i celuloze u Poljskoj koja je pokrenuta 1981. Pored tog ima i pogone elektroničke, prehrambene i drvne industrije.
Poznat je po ergeli i velikom ribogojilištu.[1]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Kwidzyn ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[3]
