Kwidzyn

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kwidzyn
Zamak u Kwidzynu
Zamak u Kwidzynu
Koordinate: 53°44′N 18°55′E / 53.733°N 18.917°E / 53.733; 18.917
Država  Poljska
Vojvodstvo Pomeransko
Grad sa pravom povjata
Gradska prava 1254.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Andrzej Krzysztof Krzysztofiak
Površina
 - Ukupna 21.54 km²[2]
Visina 42[2]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 38,418[2]
 - Gustoća 1,784 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 82-500[2]
Karta
Kwidzyn na karti Poljske
Kwidzyn
Kwidzyn
Pozicija Kwidzyna u Poljskoj

Kwidzyn (njemački: Marienwerder, latinski: Quedin) je grad od 38,418 stanovnika[2] na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kwidzyn leži na rijeci Liwi nedaleko od njenog ušća u Vislu[1], udaljen devedesetak km sjeverno od Gdańska.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kwidzyn je nikao kao naselje Starih Prusa pod imenom Kwedin na otoku usred Visle.[1]

Teutonski vitezovi zauzeli su Kwedin 1233. i nedaleko od njega sagradili Zamak Marienwerder, koji im je služio za kampanje na zemlje Prusa. Uz njega je niklo naselje Marienwerder kom su Teutonci dodjelili gradska prava 1254.[1]

Marienwerder je od 1285. do 1587. bio sjedište Pomezanske dijeceze. U njemu je 1440. osnovana Pruska konfederacija, ali je i nakon Trinaestgodišnjeg rata (1454.-66.) ostao u Teutonskoj državi. Kad je ona propala od 1525. je dio Pruskog vojvodstva i dijelio je sa njim sudbinu sve do 1945.[1]

Kako se razvio kao centar za trgovanje po Visli, u njemu je 1765. pruski kralj Friedrich II. Veliki osnovao carinarnicu, koja je naplaćivala visoke takse za svu robu koja je išla u unutrašnjost.[1]

Krajem 19. vijeka povezan je željezničkom prugom sa Gdańskom.[1] Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. održan je plebiscit u kom je većina odlučila za ostanak u Njemačkoj. U Međuratnom periodu i pored prilično reapresivne politike (naročito nakon 1933.), osnovana su poljske kulturno-prosvjetne organizacije, među ostalim i poljska gimnazija (1937.-39.).[1]

Još od 1815. tadašnji Marienwerder bio je regionalni administrativni centar, to se nastavilo i nakon Drugog svjetskog rata kad je 1945. postao dio Narodne Republike Poljske sve do 1975., od 1999. je sjedište povjata.[1]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost grada je kompleks zamka sa katedralom (14. -15. vijek)

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Kwidzyn ima najveću tvornicu papira i celuloze u Poljskoj koja je pokrenuta 1981. Pored tog ima i pogone elektroničke, prehrambene i drvne industrije.

Poznat je po ergeli i velikom ribogojilištu.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Kwidzyn ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Kwidzyn (poljski). Encyklopedia PWN. https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Kwidzyn;3929696.html. Pristupljeno 10.05. 2021.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Poland:Pomorskie (poljski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/pomorskie/. Pristupljeno 10.05. 2021.. 
  3. „Miasta Partnerskie” (poljski). Kwidzyn. https://kwidzyn.pl/konkurs-studencki-miasta-partnerskie-kwidzyna-2237/. Pristupljeno 10.05. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]