Kužni pil u Osijeku

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Kužni pil ili zavjetni spomenik Presvetog Trojstva kameni je kip na Trgu sv. Trojstva u osječkoj Tvrđi.

Nastanak[uredi - уреди | uredi kôd]

Kip je podignut 1729-1730. u spomen na zavjet protiv kuge, koja je u 18. stoljeću često pogađala Slavoniju. Izradu kipa financirala je barunica Marija Ana Petraš, udovica husarskog generala, podmaršala Maksimilijana Petraša, koji je bio zapovjednik osječke Tvrđe.

Autorstvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Kip je izrađen u baroknom stilu, po uzoru na brojne slične koji su postojali u gradovima Austrijske monarhije. Nije poznat njegov autor, ali se pripisuje mariborskom kiparu Josephu Geruppu, koji se u vrijeme nastanka kipa doselio u Osijek.[1]

Izgled spomenika[uredi - уреди | uredi kôd]

Spomenik se sastoji od visokog postolja s gigantskim volutama, na kojemu je pet skulptura svetaca zaštitnika od kuge: sv. Sebastijan, sv. Rok, sv. Karlo Boromejski, sv. Franjo Ksaver i sv. Rozalija. Na postolju se uzdiže visoki stup na kojemu je skulpturalna grupa Presveto Trojstvo, koja prikazuje lik Boga Oca, Krista te Duha svetoga u liku golubice.

Obnove[uredi - уреди | uredi kôd]

Spomenik je obnovljen 1784. godine dodavanjem vanjskog podnožja na kojemu su na vlastitim postoljima kipovi sv. Josipa, sv. Marije od bezgrešnog začeća, sv. Katarine i sv. Ivana Nepomuka. ti su kipovi, prema predaji, krasili nekadašnja gradska vrata u Osijeku: Valpovačku i Novogradsku kapiju.

Kronogrami[uredi - уреди | uredi kôd]

Na spomeniku je uklesano pet latinskih natpisa, koji imaju kronograme. Na njima se čitaju godine izgradnje te obnove spomenika: 1729, 1730, 1829. i 1867. godina. Budući da je skulptura klesana od kamena pješčenjaka koji je podložan propadanju, bilo ga je nužno često obnavljati.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. „Kužni pil u osječkoj Tvrđi”. Agencija za obnovu osječke Tvrđe. Arhivirano iz originala 2008-12-30. https://web.archive.org/web/20081230152114/http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf. Pristupljeno 2009-09-05. 

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]