Habsburg

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kuća Habsburg)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zastava Habsburške Monarhije; koristila se i kao zastava Austrijskog Carstva sve do sporazuma 1867.
Najstariji poznati grb kuće Habsburga

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz Habsburgovac, množina: Habsburgovci) bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Evrope: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 12821453., nadvojvode 14531804. i carevi 18041918.), bili su kraljevi Španije (15161700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više vijekova do 1806.

Njihovo ime potiče od švicarskog Habichtsburg ("Jastrijebov zamak"), sjedišta porodice u 12. i 13. vijeku u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, porodica je proširila svoj uticaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (12781382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (12731291., 12981308., 14381740., i 17451806.).

Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Holandije) i ženidbe njegovog sina Filipa Lijepog s Juanom I, prijestolnasljednicom Španije i njenog tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".

Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno pod naslovom Karlo I bio i španjolski monarh (15161556.), dinastija se podijelila na austrijsku i španjolsku granu -Habsburgovaca.

Španski Habsburgovci su izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za špansko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihovog nestanka vjerovatno je bio velik broj brakova unutar porodice (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.

Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806., kad je francuski car Napoleon Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.

Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Ugarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i DonjeŠleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišća i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".

Austrijsko Carstvo je postalo Austro-Ugarska 1867. godine. Habsburgovci su odstupili s vlasti 1918. godine, nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.

Današnja glava porodice Habsburg je Otto von Habsburg, najstariji sin cara Karla.

Austrijski vojvode[uredi - уреди | uredi kôd]

Carevi Svetog Rimskog Carstva[uredi - уреди | uredi kôd]

Kuća Habsburg[uredi - уреди | uredi kôd]

Kuća Habsburg-Lothringen[uredi - уреди | uredi kôd]

Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди | uredi kôd]

Kraljevi Španije iz kuće Habsburg[uredi - уреди | uredi kôd]

Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg[uredi - уреди | uredi kôd]

Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди | uredi kôd]

Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди | uredi kôd]

Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди | uredi kôd]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi kôd]