Krupanj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Krupanj


Osnovna škola u Krupnju i okolina

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Mačvanski
Opština Krupanj
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 4912
Geografija
Koordinate 44°21′34″N 19°21′26″E / 44.359333°N 19.357166°E / 44.359333; 19.357166
Nadmorska visina 318 m
Krupanj na mapi Srbije
Krupanj
Krupanj
Krupanj (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 15314
Pozivni broj 015
Registarska oznaka Datoteka:LODatoteka:


Koordinate: 44° 21′ 34" SGŠ, 19° 21′ 26" IGD

Krupanj je gradsko naselje u Srbiji koje administratoivno pripada opštini Krupanj u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 4912 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 4795 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Prvi arheološki nalazi u Krupnju datiraju još iz perioda neolita i to u vidu ostataka keramike i jedne sekire od lakog belog kamena. Na ulazu u grad postoje ostaci rimskog naselja sa fragmentima rimske keramike - ostatak objekta poznatiji kao Datoteka:Vila RustikaDatoteka:.

Naziv Krupanj prvi put se pojavljuje u dubrovačkim spisima iz 1417. godine, a dubrovački pisari Italijani najčešće su ga zapisivali kao Datoteka:CrupagnDatoteka:.

Razvojem rudarstva u srednjem veku, Krupanj je postao značajno rudarsko mesto (rudnik srebra) kroz koga su prolazili dubrovački karavanski putevi. Današnja oblast Rađevina je 1459. potpala pod tursku vlast.

Za vreme Prvog srpskog ustanka, Krupanj je prvi put oslobodio hajdučki harambaša Đorđe Obradović Ćurčija i njegova četa hajduka, u leto 1804. godine, a značajnu ulogu u borbi protiv Turaka imao je i knez Krsta Ignjatović, vojvoda rađevski.

Godine 1837. u Krupnju je otvorena prva škola, a 1842. godine izgrađena je crkva Sv. Vaznesenja Gospodnjeg. Nakon iseljavanja turaka iz Rađevine porušena je turska tvrđava Soko grad a na tom mestu je izgrađen manastir Sv. Nikolaja. Po naređenju kneza Mihaila Obrenovića, načelnik rađevskog sreza, kapetan Petar Radojlović, organizovao je 1862. godine rušenje tvrđave.

Krajem 19. veka u varošici je sagrađena topionica olova i antimona sa pratećim objektima među kojima se izgledom izdvajala zgrada u kojoj je stanovao upravnik podrinjskih rudnika Svetozar Mašin sa suprugom Dragom (kasnije kraljicom, suprugom kralja Aleksandra Obrenovića).

Na prostoru Mačkovog Kamena, na planini Jagodnji, u neposrednom zaleđu Krupnja, vodila se jedna od velikih bitaka srpske vojske u Prvom svetskom ratu. U toj bici ranjen je i princ Đorđe Karađorđević, a ukupni gubici na obe strane cene se na oko 23.000 ljudi. U spomen na te događaje podignute su crkva spomen-kosturnica Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Krupnju i spomen-kapela na Mačkovom Kamenu (dela arhitekte Momira Korunovića).

Stara i nova crkva u Krupnju

Godine 1922. osnovano je prvo sportsko udruženje Rađevac, a u čast kapetana Petra Radojlovića u Krupnju je 1927. godine osnovano sportsko i kulturno društvo Radojlović koje je postojalo sve do Drugog svetskog rata.

U Drugom svetskom ratu, nakon bitke za Krupanj 1941. godine, nemačka kaznena ekspedicija je spalila Krupanj, izuzev zgrade stare apoteke (vila Pere Despića), crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnice, zadužbine Nikole Spasića, trgovca iz Beograda.

Privreda[uredi | uredi kod]

Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se šezdesetih godina razvila i industrija tekstila (veliki proizvodni kapaciteti viskoznih tkanina i pozamanterijske robe), proizvodnja kartonske ambalaže, kontaktnih sočiva, sušenog voća, mala privreda, trgovina i turizam.

Naselje je smešteno u dolinsko proširenje kroz koga protiču četiri brze rečice na kojima je podignuto 15 mostova, sa planinskim zaleđem Jagodnje, Boranje i Sokolskih planina, sa parkovima, savremenim zdanjem Doma kulture (delo arhitekte Ivana Antića), sportskim terenima, bazenom i ugostiteljskim objektima .

Znameniti žitelji[uredi | uredi kod]

Među najpoznatijim Krupnjcima su geograf i akademik Borivoje Ž. Milojević (1885-1967) po kome osnovna škola u Krupnju nosi ime, zatim:

  • Dragutin Đorđević (1866-1933), arhitekta, dopisni član SANU; školovao se u Krupnju.
  • Andrija Kojić (1896-1952), fudbaler, pred kraj karijere igrao u Krupnju gde se oprostio od fudbala 1937.
  • Vlada Zečević (1903-1970), ministar; bio je sveštenik u Krupnju 1927-1941.
  • Aleksandar Despotović (1924-?), neuropsihijatar, doktor nauka, primarijus.
  • Zlatka Reljić (1929-2007), ministar u vladi Socijalističke Republike Srbije
  • Nadežda Hozić, rođ. Čuperlović (1929), doktor bioloških nauka od 1967, profesor Univerziteta u Sarajevu.
  • Kosta Čuperlović (Krupanj, 7. maj 1931 — Beograd, 12. mart 2005), doktor veterinarskih nauka od 1965, predsednik Društva imunologa Jugoslavije 1992-1997.
  • Đoko Rosić (Krupanj, 28. februar 1932), glumac u Bugarskoj i Mađarskoj.
  • Lavrentije (1935), episkop šabačko-valjevski od 1989.
  • Milutin Popović Zahar (1938), muzičar i tekstopisac.
  • Đurađ Stakić, redovni profesor Defektološkog fakulteta u Beogradu, a potom profesor Univerziteta u Pensilvaniji.
  • Milan M. Mišković (1948), sociolog, doktor političkih nauka, profesor Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu.
  • Milutin Nenadović, neuropsihijatar, profesor Univerziteta u Prištini, direktor ustanove „Laza Lazarević“ u Beogradu
  • Dragutin J. Bošković (1925-1983), doktor mašinstva (1971), dugogodišnji direktor Saveznog zavoda za patente, profesor na Fakultetu organizacionih nauka i član više međunarodnih organizacija za intelektualnu svojinu.
  • Dragan Pantelić (1951), fudbaler; školovao se u Krupnju.
  • Jelena Kočović, rođ. Vučićević (1955), redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
  • Tihomir Aleksić (Ravnaja, 8. februar 1922 — Beograd, 6. januar 2004), doktor elektrotehnike od 1958, profesor Univerziteta u Nišu i Beogradu, prvi dekan Elektronskog fakulteta u Nišu, prorektor Univerziteta u Nišu, prvi predsednik Društva za informatiku Srbije.
  • dr.Archibald Reiss (1875 — 1929) je bio švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani, počasni građanin Krupnja.
  • Žića Marković (1919–1942), narodni heroj, rođen u Krupnju.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Krupanj živi 3826 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,5 godina (35,7 kod muškaraca i 37,2 kod žena). U naselju ima 1565 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,11.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 853 [1]
1953. 1085
1961. 1389
1971. 2479
1981. 3779
1991. 4795 4720
2002. 5062 4912
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
4466 90.92%
Muslimani
  
286 5.82%
Jugosloveni
  
23 0.46%
Crnogorci
  
15 0.30%
Hrvati
  
6 0.12%
Bošnjaci
  
3 0.06%
Rusi
  
2 0.04%
Mađari
  
2 0.04%
Makedonci
  
2 0.04%
Ukrajinci
  
1 0.02%
Slovenci
  
1 0.02%
Romi
  
1 0.02%
Bugari
  
1 0.02%
nepoznato
  
45 0.91%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Galerija[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta opštine Krupanj

Banjevac • Bela Crkva • Bogoštica • Brezovice • Brštica • Vrbić • Dvorska • Zavlaka • Kostajnik • Krasava • Kržava • Krupanj • Likodra • Lipenović • Mojković • Planina • Ravnaja • Stave • Tolisavac • Tomanj • Cvetulja • Cerova • Šljivova