Krf (grad)
Κέρκυρα | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Jonski otoci |
| Prefektura | Krf |
| Stanovništvo | 39.487 (2001.[1]) |
| Površina | 41.905 km² |
| Visina | 0 m |
| Koordinate | 39°37′N 19°55′E / 39.617°N 19.917°E |
| Poštanski broj | 491 xx |
| Pozivni broj | 26610 |
| Registarska oznaka | ΚΥ |
| Gradonačelnik | Sotirios Mikalef |
| Službena stranica | www.corfu.gr |
| Karta | |
  Krf | |
Krf (grčki: Κέρκυρα [Kérkyra] - Kerkira) je najveći grad na istoimenom otoku Krf, iz skupine Jonskih otoka, na sjeverozapadu Grčke. Krf je i glavni grad Prefekture Krf.
Grad ima 39, 487 stanovnika (prema popisu iz 2001. god.), podijeljen je na dva dijela, stari i novi grad. Najstariji dio grada je Kampielo, u njemu prevladava venecijanska arhitektura. Krf je vrlo popularno turističko odredište u tom dijelu Grčke. To je grad koji je imao značajnu ulogu već od 8. vijeka, Krf je poznat i po imenu Kastropolis (Grad utvrda), jer ih ima tri.[2]
2007. godine, historijski dio grada Krfa uvršten je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi.[3][4]
Grad Krf sjedište je grčke pravoslavne eparhije i katoličke biskupije.
Historija[uredi | uredi kod]
Oko 590-e pne. je u antičkoj Kerkiri izgrađen Artemidin hram, njegovi ostatci vidljivi su i danas. Krf je bio prvi grčki grad kojeg su osvojili Rimljani 229. pne. Od 1204. Krf je potpao pod vlast Mletačke republike, koja je njime vladala sve do francuske revolucije. Grad su opsjedale otomanske snage 1716 godine, ali je posada utvrde pod vodstvom feldmaršala Johanna Matthiasa von der Schulenburga, nijemca na službi u venecijanskoj vojsci uspjela odbraniti utvrdu.
.
Od 1815 godine Krf je glavni grad Sjedinjenih Država Jonskih otoka, političke tvorevine pod britanskim protektoratom. Britanci su 1824 osnovali Jonski univeritet u Krfu, - to je najstariji grčki univerzitet modernog doba, osnivač i prvi ravnatelj bio je engleski vojvoda od Guilforda; Frederick North. Od 1864 godine, Krf je u sastavu Kraljevine Grčke.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata Krf je bio između 1916. - 1917. sjedište srpske vlade u progonstvu, 1917. godine tu je potpisan Krfski pakt kojim je omogućeno stvaranje Jugoslavije. Za Drugog svjetskog rata Krf su teško bombarali Talijani, a zatim Nijemci i pri tom ga teško oštetili. 2007 god., historijski dio grada, uvršten je u UNESCO-ov registar svjetske baštine.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
| Stari grad Krf | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Grčka (Evropa) | |
| Registriran: | 2007. (31. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Historijski dio grada, je zbijen između utvrda, sa pravim labirintom uskih uličica - . koje se pod mletačkim utjecajem zovu kantunija (grčki: καντούνια). Stari grad Krf bio je smješten sav unutar zidina, tek kasnije počeo se širiti prema zapadu. Gradom dominiraju utvrde koje su mogle primiti od 10.000 do 20.000 vojnika.
- Artemidin hram (oko 590-e pne.)
- Stara utvrda (grčki: Παλαιό Φρούριο, Palaió Froúrio) nju su podigli su u 16. vijeku Mlečani. Za bolju zaštitu utvrde, prokopali su duboki i dugi morski kanal između zidova utvrde i ostalog kopna, danas taj kanal služi kao marina, zvana - Contra-fosa.
- Nova utvrda, gradnja ove utvrde započeta je 1576 i trajala je do 1645 god. Ova utvrda spojena je brojnim podzemnim tunelima sa Starom utvrdom.
- Katedrala Agios-Spiridonas.
- Crkva Agios-Jason-Sosipatros, najstarija je crkva u gradu, podignuta u 11. vijeku u čast dvoje svetaca; Sv. Jasona i Sv.Sosipatera, koji su širili kršćanstvo po otoku.
- Palača britanskog guvernera Jonskih otoka, Thomasa Maitlanda (podignuta 1815 god.)
- Palača Ahileion, nalazi se deset kilometara od grada u naselju Ahileion, podignuta je za austrijsku caricu Elizabetu 1890. god. u pompejanskom stilu. Nakon njene smrti Ahileion, je kupio njemački car Wilhelm II 1907 god. te ga je često koristio kao svoju ljetnu rezidenciju.
- Grad Krf, ima najstariju Filharmoniju u Grčkoj, osnovanu još 1840 god.
-
Ulica u starom gradu s pogledom na zvonik katedrale -
Trg Dimarkiju u starom gradu -
Palača Ahileion austrijske carice Sisi -
Stara venecijanska utvrda -
Park palače Anaktora
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
- Nikola Spasić, srpski narodni dobrotvor
Klimatske prilike[uredi | uredi kod]
Krf ima blagu mediteransku klimu. Ljeta su vruća, sa najvišim temperaturama od 33 °C, zime su blage sa temperaturom od prosječno 10 °C.
Strani konzulati[uredi | uredi kod]
Krf ima velik broj stranih konzulata[5]
Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Δείτε τη Διοικητική Διαίρεση. Grčko ministarstvo unutrašnjih poslova (pristupljeno 9. 09. 2009.) (el)
- ↑ „Home Page”. Municipality of Corfu. www.corfu.gr. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-19. Pristupljeno 30. 03. 2007.
- ↑ BBC o spomenicima Krfa
- ↑ UNESCO Advisory Body (ICOMOS) report on Corfu History, preuzeto 3. jula 2007
- ↑ „Municipality of Corfu: Tourism: Consulates”. Municipality of Corfu. www.corfu.gr. 23. 02. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2007-06-10. Pristupljeno 30. 03. 2007.
- ↑ Bratimljenje Beograda i Krfa, radio B92 (pristupljeno 25. 02. 2010.
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
Glavni gradovi grčkih prefektura | ||
|---|---|---|
Agios Nikolaos • Aleksandropoli • Amfisa • Argostoli • Arta • Atena • Halkida • Kanija • Hios • Krf • Korint • Drama • Edesa • Eleusina • Ermopolis • Florina • Grevena • Iraklion • Igumenica • Janjina • Kalamata • Kardica • Karpenisi • Kastorija • Katerini • Kavala • Kilkis • Komotini • Kozani • Lamija • Larisa • Lefkada • Livadija • Mesolongi • Mitilene • Nafplio • Palini • Patras • Pirej • Poligiros • Preveza • Pirgos • Retimno • Rodos • Seres • Sparta • Solun • Trikala • Tripoli • Vati • Verija • Volos • Ksanti • Zakintos |  | |
| Arheološki lokalitet Ege (Aigai)• Atenska Akropola • Hram Apolona Epikura u Basi • Sveta Gora Atos • Manastir Dafni • Delos • Delfi • Asklepijevo svetište u Epidauru • Manastir Hosios Lukas • Stari dio grada Krfa • Meteora • Mikena i Tirint • Mistras • Nea Moni na Hiosu • Olimpija • Srednjovjekovni grad Rodos • Hora, Manastir Jovana Bogoslova i Spilja Apokalipse na Patmosu • Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu • Pitagoreion i Heraion na Samosu | | |
1) Zajednička svjetska baština Grčke, Italije, Španjolske i Maroka | |||