Krasno (Senj)
Krasno Polje
| |
|---|---|
  Krasno Polje Krasno Polje na karti Hrvatske | |
| Županija | Ličko-senjska |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 44.823 N |
| - z. d. | 15.051 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 476 [1] |
 Krasnarsko polje
| |
Krasno Polje je selo na obroncima Velebita u okolici Senja, danas naseljeno poglavito Bunjevcima. Nalazi se na nadmorskoj visini od (714 m). Središte je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u dotursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vijeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj.
Nekada je svetište Majke Božje od Krasna na Velebitu bilo najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata. U svetište su ljudi dolazili čak i pješice, s Krka, iz Bosne i Dalmacije.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
- 1971. - 873 (Hrvati - 847, Srbi - 8, Jugoslaveni - 7, ostali - 11)
- 1981. - 754 (Hrvati - 737, Srbi - 8, Jugoslaveni - 4, ostali - 5)
- 1991. - 674 (Hrvati - 654, Srbi - 5, ostali - 15)
- 2001. - 535 (Hrvati - 380, Srbi - 142, Jugoslaveni - 1, ostali - 13)
- 2011. - 476 [1]
Povijest[uredi | uredi kod]
U Srednjem vijeku tu se na brdu Lisac nalazili manje seosko naselje Crastino, ali kraj je opustio pojavom Turaka u 17. stoljeću. Mjesto su naselili Bunjevci koji su tu došli sa područja Svetog Jurja i Like i zauzeli pusta «krasna» polja s pašnjacima i šumama.
Majka Božja od Krasna[uredi | uredi kod]
Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj potječe iz 1219. godine. " U šumi krasnarskoj, pastiri pasli svoja stada. Jednoga dana ugledaše na nekakvu panju čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestade, dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi. Videći narod te događaje, sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podiže žrtvenik."
Crkva Majke Božje Krasnarske[uredi | uredi kod]
Crkva Majke Božje Krasnarske iz 18. stoljeća, izgrađena na temeljima jedne srednjovjekovne crkvice. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drveni kasetirani strop sa oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima iz 1740. godine.
Kuća Velebita u Krasnu[uredi | uredi kod]
Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.[2] "Kuća Velebita" prikazuje život na Velebitu, klimu, ekosustave, životinjske i biljne vrste, kulturnu baštinu, geologiju i podzemlje. Započela je s radom 2. kolovoza 2017. godine.
Poznate osobe[uredi | uredi kod]
- Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolit.
- Milan Glavaš, sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
- Joso Vukelić, sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
- Nikola Komušanac, svećenik
Izvori[uredi | uredi kod]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ 1,0 1,1 Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 7. ožujka 2018.
- ↑ http://magazin.hrt.hr/399260/otvorena-kuca-velebita Arhivirano 2017-12-02 na Wayback Machine-u HRT:Otvorena kuća Velebita Preuzeto 1.prosinca 2017.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Karta Krasna Arhivirano 2006-12-29 na Wayback Machine-u
- Fotogalerija Krasna Arhivirano 2006-12-13 na Wayback Machine-u