Coordinates: 51°30′21.53″N 0°07′56.86″W / 51.5059806°N 0.1324611°W / 51.5059806; -0.1324611

Kraljevsko društvo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je glavno značenje pojma Kraljevsko društvo. Za druga značenja, v. Kraljevsko društvo (razvrstavanje).
Kraljevsko društvo
Royal Society
Osnivanje1660.
SjedišteCarlton House Terrace
Ujedinjeno Kraljevstvo City of Westminster, London,
Ujedinjeno Kraljevstvo
Koordinate51°30′21.53″N 0°07′56.86″W / 51.5059806°N 0.1324611°W / 51.5059806; -0.1324611
Članstvo1300
130
PredsjednikVenkatraman Ramakrishnan
Website

Kraljevsko društvo (engl. Royal Society, punim imenom Royal Society of London for Improving Natural Knowledge) je najstarije nacionalno naučno udruženje (akademija) na svijetu i vodeća organizacija za unapređenje nauka istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu.[1] Kraljevsko društvo bilo je model za osnivanje svih sljedećih akademija nauka po Evropi i svijetu.

Historija[uredi | uredi kod]

Inicijalni osnivački sastanak održan je 28. novembra 1660. godine, nakon predavanja na londonskom koledžu Gresham.[1] Sastanak je organizirao Christopher Wren, tadašnji profesor astronomije, koji je istakao da je cilj budućeg društva unapređenje nauke, naročito matematike i fizike pomoću eksperimentalnih metoda. Na sastanku je bilo 12 ljudi, među njima Robert Boyle, biskup John Wilkins i visoki dvorski funkcioneri Robert Moray i William Brouncker, kasnije prvi predsjednik Kraljevskog društva.[1] Već je nešto ranije bilo nekih inicijativa za osnivanje sličnih organizacija, od grupe profesora koja se sastala u Londonu 1645., do oxfordskog filozofskog kluba iz 1650-ih, ali je tek ova nova inicijativa uspjela izrasti u nacionalno društvo posvećeno unapređenju nauke.

Društvo je formalno osnovano 1662. kad mu je kralj Charles II izadao povelju, koju je dopunio 1663.[1] Na taj način si je društvo od samog početka osiguralo kraljevsko mecenatsvo, iako je uvijek ostalo dobrovoljno i formalno nezavisno od britanske države. Od samog početka društvo je željelo kombinirati ulogu istraživačkog instituta sa savjetodavnom i arbitražnom. Jedan od ključnih momenata u razvoju društva bila je 1665. kad je izdan časopis Philosophical Transactions. On izlazi još i danas, kao jedan od najstarijih naučnih časopisa .[1]

U kasnijoj historiji društva pojedini događaji i periodi imali su poseban značaj. Takvo je bilo i vrijeme od 1703. do 1727. kad je društvom predsjedavao matematičar i fizičar Isaac Newton. On je svojim radom i autoritetom pomogao da se društvo etablira kao vrhunski naučni autoritet u Velikoj Britaniji i svijetu. Newton je postao punopravni član društva 1672., pa je svoje kapitalno djelo Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica objavio sa imprimaturom društva.[1]

Popularizaciji društva u 18. vijeku pridonjele su i brojne mecene, koji su omogućili nagrade za razne aspekte nauke, većina ih se dodjeljuje i danas. Naročito je slavna Medalja Copley iz 1709., nastala zahvaljući donaciji Godfreya Copleya, koja je postala najprestižnija britanska nagrada za nauku. Krajem 18. vijeka društvo je odigralo aktivnu ulogu u popularizaciji i poticanju naučnih istraživanja, naročito za vrijeme mandata njegova najdugovječnijeg predsjednika, Josepha Banksa. On se proslavio kao suputnik James Cooka na njegovom prvom velikom putovanju od 1768. do 1771. godine.[1] Ipak, društvo je krajem 18. i početkom 19. vijeka počelo gubiti dah i upalo u krizu, pod teretom slave iz starih vremena. To je ispravljeno 1830-ih reformskim programom koji je revitalizirao društvo.[1]

Kraljevsko društvo je 1919. poslalo dvije ekspedicije da 29. maja fotografiraju pomrčinu Sunca s otok Príncipe u Gvinejskom zaljevu i Sobrala u Brazilu. Na taj način je društvo eksperimentalno potvrdilo Einsteinovu teoriju relativnosti i pomoglo mu da se pročuje.[1] Biti izabran za člana Kraljevskog Društva je stvar prestiža u svijetu nauke, od 1945. i žene pored muškaraca imaju pravo na tu čast. Kraljevsko društvo danas ima 1300 stalnih i 130 vanjskih članova. Od 1967. društvo ima sjedište u londonskoj palači East Carlton Terrace.[1] Današnja uloga društva svodi se na savjetodavno-menadžersku, savjetodavnu jer je institucija koja ne sudjeluje direktno na tržištu pa ima status nezavisnog arbitra, a menadžersku jer upravlja velikim svotama javnog novca za buduća inventivna istraživanja i međunarodnu naučnu suradnju.[1]

Članovi iz južnoslavenskih krajeva[uredi | uredi kod]

Jedini redovni član bio je Ruđer Bošković koji je izabran 1761., vanjski članovi bili su kemičari i nobelovci Leopold Ružička (1942) i Vladimir Prelog (1962).[2] Jedini današnji vanjski član je jugoslavensko-američki neurolog Paško Rakić rođen u Rumi 1933. i izabran 2016. godine.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Royal Society (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 26. 09. 2018. 
  2. 2,0 2,1 List of Royal Society Fellows 1660–2007 (engleski). Royal Society. Pristupljeno 26. 9. 2018. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]