Prijeđi na sadržaj

Kraljevina Osraige

Izvor: Wikipedija

Kraljevina Osraighe (ranije: Osraige, kasnije: Osraí), anglizirano kao Ossory, je bilo drevno kraljevstvo u današnjoj Irskoj. Nalazilo se na najistočnijem dijelu današnje pokrajine Munster sve do sredine 9. vijeka, kada se vezalo uz vladare Leinstera. Ossory je vijekovima bio vezan uz moćni klan Corcu Loígde ili Dáirine od Munstera prije uspona Eoganachte u 7. vijeku, a prema tradiciji je iz njenih redova došlo i nekoliko kraljeva Munstera prije pisane historije. Nove političke oolnosti, najvjerojatnije vezane uz savez Uí Néill-Eóganachta protiv klana Corcu Loígde,[1] dovela je do slabljenja Ossoryja, prisilivši njegove kraljeve da se vežu uz Leinster.

Osraige—- naziv doslovno znači "Jelenski narod"—su živjeli u današnjoj Grofoviji Kilkenny i dijelovima susjedne Grofovije Laois. Na zapadu i jugu im je teritoriju omeđivala rijeka Suir, na istoku sliv rijeke Barrow granicu sa Leinsterom, a na sjeveru planine Slieve Bloom. Srednjovjekovna Biskupija Ossory je uglavnom pokrivala isto područje.[2] Najvažniji susjedi su im bili Loígsi, Uí Cheinnselaig i Uí Bairrche od Leinstera na sjeveru i istoku, te Déisi Muman, Eóganacht Chaisil i Éile od Munstera na jugu i zapadu.[3]

U najranijim vremenima je crkva u Domnach Mór Roigniju (današnji Donaghmore) najvjerojatnije bila glavna crkva Osraigea, ali u historijsko doba ju je pretekla crkva u Aghaboeu (Grofovija Laois), odnosno glavna crkva Svetog Cainnecha, potom crkva u Kilkennyju, i Seir Kieranu (Grofovija Offaly), glavna crkva Ciarana od Saighira. Irski anali sugeriraju i na Freshford (Grofovija Kilkenny) kao važno mjesto, dok arheologija sugerira da su Kilkieran, Killamery iu Kilree (svi u Grofoviji Kilkenny) također bili važna crkvena središta.[4]

U historijska vremena je područjem vladao Mac Giolla Phádraig iz dinastije FitzPatrick sve dok se nisu pokorili Henryju VIII od Rngleske 1537.[5] Godine 1541. je The Mac Giolla Phádraig dobio plemićku titulu Barona Gornjeg Ossoryja, a ostali članovi porodice dobili titule earla od Gornjeg Ossoryja i barona od Castletowna.

Najpoznatiji kralj Osraigea bio je Cerball mac Dúnlainge, predak srednjovjekovnih i modernih FitzPatricka. Bio je također blizak Nordijcima te se spominje u brojnim srednjovjekovnim islandskim rodoslovima, što je klanu FitzPatrick omogućilo jedinstveno mjesto u genealogijama Sjeverne Evrope.

Gofraid mac Arailt, kralj Manna i Otoka, je preko kćeri Mael Muire bio djed Donnchada mac Gilla Patraica, osraigeskog kralja Leinstera. Preko njega su FitzPatrici vjerojatno postali potomci Uí Ímaira. Cerball je vjerojatno bio saveznik njihovog osnivača Ivar Ragnarssona. Moguće je i da je Donnchadov otac Gilla Pátraic mac Donnchada bio u srodstvu sa Ivarom od Waterforda, čiji se sin zvao Gilla Pátraic.

Fusnote

[uredi | uredi kod]
  1. Charles-Edwards 2000
  2. Downham, "Career", p. 7; Mac Niocaill, Ireland before the Vikings, pp. 3–4.
  3. Byrne, Irish kings and high-kings, maps on pp. 133 & 172–173; Charles-Edwards, Early Christian Ireland, p. 236, map 9 & p. 532, map 13.
  4. Downham, "Career", p. 7; Charles-Edwards, Early Christian Ireland, pp. 292–294; Byrne, Irish kings and high-kings, pp. 180–181.
  5. "Three years later (1537) MacGillapatrick of Ossory promised faithfully to abolish the usurped jurisdiction of the Pope, to have the English language spoken in his territories, and to send his son to be brought up with a knowledge of the English language and customs." See: HISTORY OF THE CATHOLIC CHURCH From the Renaissance to the French Revolution; Rev. James MacCaffrey, S.J., 1914; VOLUME II, CHAPTER VIII.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Byrne, Francis John, Irish Kings and High-Kings, London: Batsford, ISBN 0-7134-5882-8 
  • Charles-Edwards, T. M. (2000), Early Christian Ireland, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 0-521-39395-0 
  • Charles Doherty, 'Érainn', in Seán Duffy (ed.), Medieval Ireland: An Encyclopedia. Routledge. 2005. p. 156.
  • Downham, Clare (2004), „The career of Cearbhall of Osraige”, Ossory, Laois and Leinster 1: 1–18, ISSN 1649-4938 
  • Mac Niocaill, Gearóid (1972), Ireland before the Vikings, The Gill History of Ireland, 1, Dublin: Gill & Macmillan, ISBN 0-7171-0558-X 
  • Pádraig Ó Néill, 'Osraige', in Seán Duffy (ed.), Medieval Ireland: An Encyclopedia. Routledge. 2005. p. 358
  • "The FitzPatricks of Ossory", T. Lyng, Old Kilkenny Review, Vol. 2, no. 3, 1981.

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]