Kraljevina Francuska (1791–1792)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kraljevina Francuska
Royaume de France
Royal Standard of the King of France.svg
1791. – 1792. Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
GesloLa Nation, la Loi, le Roi
Lokacija Kraljevine Francuske
Kraljevstvo Francuska (1792.)
Glavni grad Pariz
Jezik/ci francuski jezik
Vlada Ustavna monarhija
Kralj
 - 1791. - 1792. Louis XVI
Legislatura Zakonodavna skupština
Historija Moderno doba
 - Donesen ustav 3. rujna 1791.
 - Upad u palaču Tuileries 10. kolovoza 1792.
 - Prva Republika 21. rujna 1792.
Valuta asignat

Kraljevina Francuska, znano i kao Kraljevstvo Francuza je bila kratka ustavna monarhija koja je obilježila francusku historiju od 3. rujna 1791. do 21. rujna 1792. godine. Bio je to prvi režim ustavne monarhije u historiji Francuske. Zakonodavna skupština suspendirala je monarhiju 11. kolovoza 1792., nakon upada u palaču Tuileries.

Francuska revolucija bila je već u svojoj drugoj godini, a socijalni nemiri nisu jenjavali. Zakonodavna skupština proglasila je samu sebe i objavila svoju namjeru kako Francuskoj namjerava ponuditi pošten i liberalan ustav. Kralj Louis XVI preselio se u Pariz, no ubrzo je smislio plan bijega. Kraljev bijeg u Varennes pokazao se neuspješnim, a tijek događaja samo je povećao nezadovoljstvo javnosti Kraljem i monarhijom. Braća Louisa XVI u egzilu su zagovarali stranu invaziju Francuske, no deklaracija iz Pillnitza ustvrdila je kako su Austrija i Prusija voljne napasti Francusku samo ako im se pridruže druge europske sile.

Nakon svog neuspjelog bijega, Louis XVI je bio prisiljen prihvatiti Ustav donesen 3. rujna 1791. godine. Ustav kojim je nastalo Kraljevstvo Francuza bio je revolucionaran za svoje razdoblje. U potpunosti je ukinuo plemstvo te uveo jednakost svih pred zakonom. Ipak, Kralj je imao pravo uložiti suspenzivni veto na zakonske prijedloge Zakonodavne skupštine s obzirom da su zakoni još uvijek trebali kraljevski pristanak kako bi stupili na snagu.

Dana 20. kolovoza 1792. godine, Louis XVI je nevoljko proglasio rat Austriji na zahtjev Skupštine. Kako je Prusija bila saveznik Austrije, Francuska je stupila i u rat s Prusijom. Kada je u kolovozu 1792. objavljen Brunswickov manifest, došlo je do krize koja je 10. kolovoza 1792. godine dovela do upada u palaču Tuileries. Zakonodavna skupština suočena je sa zahtjevima za rušenje monarhije, na koje je predsjednik Skupštine odgovorio suspendiranjem monarhije 11. kolovoza 1792. godine do nakon sljedećih izbora. Biran od strane svih punoljetnih muškaraca, novi Nacionalni konvent je reagirao tako što je 21. rujna 1792. godine ukinuo monarhiju i proglasio Prvu Republiku.