Prijeđi na sadržaj

Kozorog

Izvor: Wikipedija
Kozorog
Mužjak i ženka sibirskog kozoroga
Status zaštite
varira po vrsti
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Bovidae
Rod: Capra
Stanište roda koza (Capra)

Kozorog je naziv za nekoliko vrsta iz roda koza (Capra). Ime su dobili po izrazito velikim rogovima, savijenim unazad, što je glavna odlika ovih životinja. Naseljavaju tri kontinenta: Evropu, Aziju i Afriku.

Terminologija

[uredi | uredi kod]

Kozorozi ne predstavljaju nikakav sistematski stupanj (vrstu ili rod) već obuhvaćaju šest ili sedam vrsta sličnih fizičkih karakteristika. U Evropi se termin kozorog koristi kao sinonim za alpskog kozoroga.

Vrste

[uredi | uredi kod]

Vrste kozoroga je vrlo komplicirano razdvojiti i sistematizirati, kao i odrediti veze sa drugim vrstama divljih koza. Neke vrste, kao što su alpski, nubijski i sibirski kozorog izgledaju vrlo slično tako da je smatrano da su tijesno povezane. Posljednje genetičke studije ukazuju na to da ove navedene vrste kozoroga, nemaju prirodnog srodstva. Ove studije pokazuju da postoji snažna veza između sibirskog kozoroga i sirijskog kozoroga, a da je Sibirski kozorog dobar predstavnik roda Capra. Veliki broj sličnosti alpskog kozoroga sa sirijskim ukazuje na blizak odnos. Alpski kozorog mu je sličan u genetičkom pogledu, dok je sasvim drugačiji od iberijskog kozoroga, koji je geografski najbliži. Zapadno-kavkaski kozorog se čini blisko povezan sa divljim kozama, a manje sa istočno-kavkaskim kozorogom. Opet, Markhor koji se vrlo razlikuje od svih ostalih tipova koze, mnogo manje se genetički razlikuje od ostalih vrsta nego što je prvobitno očekivano, tj. ne bi trebalo da potpadne pod posebnu grupu[1].

Alpski kozorog

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Alpski kozorog

Alpski kozorog (lat. Capra ibex) - zastupljen je u oblasti planinskog masiva Alpa, u Francuskoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji, Njemačkoj i Sloveniji. Iako je divlja životinja, uzgajaju se i na rančevima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Argentini. Ova vrsta naraste u visinu oko 90 cm, a dostiže i dužinu do 150 cm, a stariji mužjaci dostižu težinu i do 100 kg. Boja dlake mu je zimi zatvoreno siva, a ljeti crvenkasto siva. U zimskom razdoblju ima bradu, dugu oko 4 cm. Mužjak nosi stalne šuplje rogove koji imaju sabljast oblik, odnosno savijene u blagom luku prema nazad. Rogovi imaju četvrtast oblik, na prednjoj strani su im simetrično poređane izbočine, koje im daju naročito fin izgled. Rogovi mogu da budu teški do 15 kg, a mogu narasti do 100 cm. Kozorogova ženka je nešto manja od mužjaka i ima stalne rogove, koji su pravi i izrastu svega do 20 cm. Ova vrsta kozoroga se nalazi u kamenitim i nepristupačnim djelovima Alpa. Najviše ga ima u Švicarskoj oko Mont Blanca i Monte Rose. Na Balkanu nije prisutan, ali obitava u Sloveniji gdje je zbog svoje rijetkosti stavljen pod zaštitu države.

Nubijski kozorog

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Nubijski kozorog

Nubijski kozorog (lat. Capra nubiana) - ova vrsta kozoroga je zastupljena na Bliskom Istoku, u brdima Sudana iznad Crvenog mora, kao i u visoravnima Egipta.

Iberijski kozorog

[uredi | uredi kod]
Iberijski kozorog
Glavni članak: Iberijski kozorog

Iberijski kozorog (lat. Capra pyrenaica) - ili drugačije španski kozorog je danas zastupljen u ograničenim područjima Pirineja i drugih manjih planinskih enklava u Španiji i Francuskoj. Postoji oko 50.000 primjeraka španskog kozoroga na Pirinejskom polutotoku. Jedinka jedne od njenih izumrlih podvrsta, klonirana je 2009. godine.[2]
Ova vrsta ima nekoliko podvrsta:

Capra pyrenaica hispanica
Capra pyrenaica lusitanica
Capra pyrenaica pyrenaica
Capra pyrenaica victoriae

Sibirski kozorog

[uredi | uredi kod]
Sibirski kozorog
Glavni članak: Sibirski kozorog

Sibirski kozorog (lat. Capra sibirica) - ili azijski kozorog je vrsta divlje koze koja naseljava planinske masive i pustinje Centralne Azije. Životinja ima visinu 80 − 100 cm u ramenima, a teška je u prosjeku oko 60 kg. Odrasli mužjaci imaju duge brade i duge krive rogove sa izraženim grebenima (grbama) na frontalnim površinama. Dlaka je tamno smeđa sa sivkastom leđnom prugom koja ide od vrata do repa. Odrasli mužjaci imaju sivo-sijede fleke na leđima. Kod ove vrste je izražen seksualni dimorfizam, odnosno ženke su dosta manje sa malim rogovima koji su ravni i široko razdvojeni iz korjena. Azijski kozorog je široko rasprostranjen od Hindukuša u Afganistanu do Sajanskih planina u Mongoliji. Životinje se nalaze najčešće na dijelovima planina u rasponu od 3000 do 5300 m nadmorske visine, ali se također znaju javiti i u područjima od 1000 m na Altaju. Uglavnom su na neravnom terenu, radi bolje zaštite od grabljivica.[3]
Ova vrsta ima nekoliko podvrsta:

Capra sibirica alaiana
Capra sibirica hagenbecki
Capra sibirica hemalayanus
Capra sibirica sakeen
Capra sibirica sibirica

Valijev kozorog

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Valijev kozorog

Valijev kozorog (lat. Capra walie) ili etiopski kozorog, rasprostranjen je u oblasti Semienskih planina i Etiopske visoravni, gdje je odnedavno promjenio status iz ugroženih u kritično ugrožene vrste. Ponekad se smatra za podvrstu alpskog kozoroga. Ovaj kozorog se također nalazi na nacionalnom grbu drevne monarhije Aksum.

Kavkaski kozorog

[uredi | uredi kod]
Zapadno-kavkaski tur

Postoje dve posebne vrste kavkaskih kozoroga:

Glavni članak: Zapadnokavkaski kozorog

Zapadnokavkaski kozorog (lat. Capra caucasica) danas se smatra vrstom divlje koze sa zapadnog Kavkaza. Zapadnokavkaski kozorog i istočnokavkaski kozorog se smatraju različitim vrstama, što je i potvrđeno genetičkim studijama. Pokazalo se da je zapadnokavkaski bliži vrsti Divljih koza (Capra aegagrus), nego istočnokavkaskom kozorogu. Sličnosti ove dve vrste potiču od njihovog međusobnog križanja, te je ova hipoteza podržana činjenicom da mitohondrijski genom pojedinih zapadnokavkaskih kozoroga u potpunosti odgovara istočnokavkaskim kozorozima.

Glavni članak: Istočnokavkaski kozorog

Istočnokavkaski kozorog (lat. Capra cylindricornis) ili dagestanski tur je vrsta koja je zastupljena na istočnom dijelu Kavkaza. Kao i ostali kozorozi pripada rodu Koza. Po izgledu dosta je sličan zapadnokavkaskom kozorogu, istog su rasta i težine, razlikuje se od zapadnog prije svega po kraćoj bradi i dužim rogovima, koji nisu kao kod drugih vrsta u obliku kružnog luka, već su spiralno uvrnuti.

Perzijski kozorog

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Perzijski kozorog

Perzijski kozorog (lat. Capra aegagrus) je sinonim za divlju kozu s Iranske visoravni, Male i Centralne Azije, koja je predak današnje domaće koze[4]. Danas se dijeli na sedam podvrsta među kojima se tri također nazivaju kozorozima: bezoarski kozorog (Capra aegagrus aegagrus), sindski kozorog (Capra aegagrus blythi) i čiltanski kozorog (Capra aegagrus chialtanensis). Ostale podvrste su C. a. cretica, C. a. hircus, C. a. pictus i C. a. turcmenica.

Galerija

[uredi | uredi kod]

Kozorog u historiji

[uredi | uredi kod]

Podaci o kozorogu su široko prisutni u arheološkim zapisima, posebno na Bliskom istoku i regionu mediterana. Motivi sa Kozorogom su veoma česti na pečatima, grnčariji i reljefnim slikama. Arheološka nalazišta iz Minojskog perioda, Knosos na Kritu, su doneli uzorke iz oko 1800. godine pne., uključujući i jedan pečat na kojem je prikazan kozorog koji se brani od lovačkog psa.[5]. Iz istog perioda pronađen je na lokalitetu Akrotiri, Santorini na području Grčke, zlatni nakit sa slikom kozoroga.[6]. Na nekim nalazištima u Afganistanu, pronađeni su pak motivi lova i pripitomljavanja kozoroga.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Filogenetička rekonstrukcija roda Kapra, na osnovu mitohondrijalne DNK analize. . Ruski časopis Genetika, 2007, vol 43, br. 2, str. 181-189.online Arhivirano 2020-04-14 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 9. 4. 2013.
  2. Richard Gray and Roger Dobson, Kloniranje izumrele vrste kozoroga Arhivirano 2009-04-14 na Wayback Machine-u, Telegraph.co.uk, 31.1. 2009. godine
  3. Namgail, T. (2006). Zimska staništa i razlike između sibirskog kozoroga i „Plave ovce“ u oblasti Ladak na severu Indije. Arhivirano 2009-11-27 na Wayback Machine-uJournal of Mountain Ecology, 8: 7-13.
  4. (en) Firouz, Eskandar [15. 12. 2004.] (27. 3. 2012.). "i. Natural history", Persian ibex, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  5. C. Michael Hogan, Nalazišta na Knonsosu, Moderni antikviteti (2007), Pristupljeno 9. 4. 2013.
  6. M. Uda, G. Demortier, I. Nakai, Primena X - zraka u arheologiji, 2005, Springer, 308. strana ISBN 1-4020-3580-2

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]