Korisnik:Conquistador/pobratimstva lica u web-spaceu

UZ HRVATSKU I SRPSKU, POSTOJI I HRVATSKOSRPSKA WIKIPEDIJA – ONE SU ZAPRAVO ODRAZI PSIHOGRAMA DRUŠTVA KOJE IH STVARA

pobratimstva lica u web-spaceu

Najluđe je to što uz hrvatsku, srpsku i bosansku postoji još i srpskohrvatska wikipedija koja kopira kvalitetne članke s preostale tri wikipedije i proširuje tematske cjeline prijevodima s engleske, dok se osjetljive teme koje se tiču bliske povijesti zaobilaze. Srpskohrvatska wikipedija je i najležernija u pogledu jezika i pisma, pa dopušta da se piše bilo kojim od tri jezika (sr/ hr/ bs) i dva pisma, iako preferira latinicu. Dok srpska wikipedija neugodno forsira ćirilicu, a hrvatska pati od jezičnoga čistunstva. Ipak, neporeciva je i vrijedna činjenica da na sr/hr/bs/sh wikipedijama zajedno rade Srbi i Hrvati, muslimani i kršćani, Albanci i Bošnjaci. U širim razmjerima, nitko razuman neće zanemariti osobitu vrstu globalizacije <

Rijetki su oni koji se koriste internetom a da ne koriste i Wikipediju, najveću internetsku besplatnu enciklopediju. Wikipedija je vrlo česta odskočna daska s koje se kreće u potragu za podatcima na internetu. Nalazi se među deset najposjećenijih web-sajtova na svijetu, i to kao jedini neprofitni. Većina internetskih surfera zna da podatke s Wikipedije treba uzimati s rezervom jer nisu uvijek pouzdani, no samo rijetki znaju da je Wikipedija djelo dobrovoljaca, i da doslovce bilo tko može preuređivati bilo koji wikipedijski članak.

Izraz Wikipedija nastao je spajanjem havajske riječi wiki, što znači brzo, i riječi enciklopedija. Prva enciklopedija, majka svih kasnijih, pa tako i Wikipedije, jest ona koju su u Francuskoj u doba Prosvjetiteljstva između 1751. i 1780. objavili francuski enciklopedisti na čelu s filozofom Denisom Diderotom. Njihova ideja vodilja bila je obuhvatiti sve grane ljudskog znanja, čime bi se stvorila »snaga za promjenu načina svakodnevnog razmišljanja ljudi«. Enciklopedijom su htjeli dati ljudima sposobnost da prošire svoje znanje, i svakoj osobi učiniti dostupnima svo znanje svijeta. Time su htjeli poboljšati i cijelo društvo, i svakog pojedinca.

prosvjećivanje je subverzivno

Dok Wikipediju danas može uređivati i dopisivati tko god hoće, i bez ikakvih posljedica ako to čini pogrešno, rad na Diderotovoj »Encyclopédie« bio je veoma opasan: već 1752. godine, odmah po izlasku drugog sveska, »Encyclopédie« je sudski zabranjena zbog buntovnih sadržaja (radilo se o člancima o religiji i prirodnom zakonu), a Diderot osuđen na kućni zatvor. Zahvaljujući uglednim zaštitnicima ubrzo se vratio radu na enciklopediji, no od tada pa nadalje crkvena i svjetovna vlast otežavale su njegov rad. Naime, enciklopedistička ideja o prosvjećivanju najširih narodnih masa bila je duboko subverzivna jer su dvije stvari odvajale gornju od donje društvene klase: moć i znanje. Širenje i pristupačnost znanja davali su donjoj klasi više moći te dovodili u pitanje postojeći društveni poredak i autoritet države. Osim toga, »Encyclopédie« je isticala vrijednost slobode mišljenja te svrstala religiju kao granu filozofije, a ne kao vrhovni izvor znanja i morala.

U današnjici koja nas hoće uvjeriti da se za kvalitetu mora i platiti, i da je profit najbolji motiv za ostvarivanje dobrih rezultata, i Wikipedia je na svoj način subverzivna jer nastaje dobrovoljnim anonimnim radom amatera, potpuno je besplatna, nema niti jedne reklame, a kvalitetom konkurira najboljim enciklopedijskim proizvodima, ubrojivo i najcjenjeniju svjetsku enciklopediju, Britannicu. Usprkos brojnim medijskim i laičkim osporavanjima kvalitete i pouzdanosti Wikipedije, nekoliko ozbiljnih znanstvenih istraživanja pokazalo je da se ona i usprkos svojim nedostatcima može mjeriti s Britannicom. Wikipedia ima i prednosti koje općenito elektronski mediji imaju ispred papirnatih: dok se na ispravak podatka u Britannici mora čekati do idućeg izdanja, a opsežnost članaka mora se ograničiti iz tehničkih razloga, promjene na Wikipediji događaju se u roku od nekoliko minuta, a opsežnost članka nije ograničena jer je raspoloživa elektronska memorija golema. Tako se wiki-biografija novog pape pojavila već nekoliko minuta nakon njegovog izbora: bilo je dovoljno preimenovati postojeći opsežan članak o kardinalu Ratzingeru i dodati činjenicu da je izabran papom.

ingeniozan model

Nepouzdanost koja se toliko spočitava Wikipediji ujedno je i njena velika vrlina: ne nudi apsolutne odgovore, ne nameće se kao apsolutni autoritet, ne terorizira stručnošću, što korisnika potiče da kritički promišlja informacije o temi o kojoj želi doznati više. Količina informacija koje Wikipedia nudi zaista je impresivna: u samo osam i pol godina od osnutka nastalo je više od 3,7 milijuna članaka na 266 svjetskih jezika.

Koliko god Wikipedia bila važna kao izvor informacija, možda je još važnija kao društveni eksperiment bez premca u povijesti. Jer, ispod površine Wikipedije vidljive običnom korisniku vrvi i buja neobičan društveni život članova wikipedijske zajednice koji sebe nazivaju wikipedistima ili wikipedijancima. Dok se ljudi na internetskim forumima, usenet-grupama i virtualnim socijalnim mrežama poput Facebooka okupljaju da bi se neobavezno družili, projekt Wikipedije daje mogućnost da zajedno stvore nešto realno – onoliko realno koliko to virtualnost uopće omogućava. U projektu može sudjelovati svatko tko ima računalo, bez obzira na dob, društveni položaj, rasu, vjeru ili imetak – važna je jedino dobra namjera da se pridonese izgradnji zajedničkog fonda informacija na korist i dobrobit svim članovima ljudskog roda.

Model uređivanja Wikipedije je ingeniozan jer njime kvaliteta članaka, ali i cijelog projekta s vremenom može samo rasti, dok se gotovo svi nedostatci i pogreške prije ili kasnije primijete i isprave. Pisanje za Wikipediju je tehnički krajnje jednostavno, a budući da sve promjene na člancima ostaju trajno snimljene, nemoguće je učiniti nepovratnu štetu: ako se i izbriše cijeli članak, s dva klika mišem moguće je u cijelosti ga »oživjeti«. Jednako tako, ono što se jednom napiše možda će biti sačuvano zauvijek.

Osim poštovanja pet općih Wikipedijinih pravila, od wikipedista se ne zahtijeva ništa drugo, a naročito ne da pojedinačni doprinosi budu savršeni: za sve što je nesavršeno i nepotpuno već će se naći neki drugi wikipedist koji će to poboljšati.

pet pravila wikipedije Wikipedija je enciklopedija Wikipedija ima nepristrano gledište Wikipedija je slobodan sadržaj koji svatko može uređivati Wikipedija ima pravila ponašanja Wikipedija nema čvrsta pravila, osim ovih općih principa
Mjesto po broju članaka	Jezik	Broj članaka	Broj uređivanja	Broj administratora	Broj aktivnih suradnika	Broj slika	"Dubina"
1.	Engleski	2,9mil.	316mil.	1665	158000	847000	438
31.	Slovenski	77 000	1,9mil.	31	720	6000	19
32.	Srpski	76000	2,5mil.	29	602	14000	56
36.	Hrvatski	62000	1,9 mil.	22	622	6000	24
49.	Makedonski	33000	640000	15	304	5000	34
52.	Bosanski	27000	1 mil.	23	202	3000	37
61.	Srpskohrvatski	23000	346000	9	126	2000	13

meatballwiki samosvijest wikipedije

Poslovi koji se mogu obavljati veoma su raznoliki, pa se prema njima razlikuju mnogi »psihološki tipovi« wikipedista. Tako wikiholičari svakodnevno po nekoliko sati rade na Wikipediji, wiki-divovi rastjeruju vandale i wiki-trolove koji žele oštetiti članke, wiki-patuljci obavljaju sitne popravke članaka, a wiki-vile ih grafički dotjeruju i ukrašavaju. O ovakvim, kao i bezbrojnim drugim psihološkim, socijalnim i organizacijskim analizama Wikipedije može se čitati na Meatballwikiju, posebnom dijelu Wikipedijinog projekta koji se bavi Wikipedijom samom. Upravo se na Meatballwikiju razotkriva sva veličina ovog projekta, otvorenost za promjene, golema intelektualna energija i kreativnost. Ono što se tu osobito doima jest neobično dubok uvid Wikipedije u samu sebe, svojevrsna zajednička samosvijest kolektiviteta umova.

Ideja vodilja Wikipedije nadasve je plemenita: njen krajnji cilj je sabrati svo znanje svijeta i staviti ga na raspolaganje svim ljudima na planetu. To znanje treba biti skupljeno u jednoj, jedinstvenoj Wikipediji (trenutno ih ima 266), a korisnicima će se »isporučivati« na jeziku po njihovoj želji.

Tko god se iskreno oduševio Wikipedijom i nije joj nalazio nikakve zamjerke osim opće poznate nepouzdanosti podataka, tu se treba ozbiljno zamisliti. Jer, nitko se još nije najeo u virtualnoj kuhinji.

Naime, ni najsavršenija baza podataka ne može ništa protiv činjenice da dobar dio čovječanstva nema kompjutora potrebnog za korištenje tih podataka, a još manje protiv činjenice da je u nekim zemljama tri četvrtine stanovništva nepismeno. Uostalom, više od petine Amerikanaca nema razinu pismenosti potrebnu za korištenje telefonskog imenika, a kamoli Wikipedije. Blažena rasijanost gurua Wikipedije kojom previđaju konkretan društveni kontekst koji jedini može stvoriti uvjete za stvaranje takve anglomeracije podataka priziva uspomenu na Mariju Antoinettu koja se pitala zašto gladni kruha ne jedu kolače.

Neprijeporno je da Wikipedija u mnogim slučajevima konkretno pomaže i olakšava pristup informacijama. No, isto tako, lakoća pristupa uljenjuje korisnika, a obilje podataka hipnotizira, oštećuje percepciju i želju za istinskim istraživanjem, kamoli promišljanjem. Kako je napisao jedan anonimni wikipedijanac, surfanje internetom je sjajna stvar: glatko se klizi i daleko stigne, no to je na površini. Da bi se doprlo do razumijevanja, valja zaroniti.

hrvatske kupine i srpske maline

O ideji jedinstvene Wikipedije čiji podatci će se po potrebi prevoditi na jezik korisnika jedva da išta treba objašnjavati – jasno je da bi »jedinstveni jezik« bio engleski. Tko ima bar malo znanja o prevođenju, taj zna da su najvažnije stvari često neprevedive i najuže vezane za duh jezika. Kakve su pak objektivne poteškoće računalnog prevođenja, dovoljno je spomenuti da se kineski, jezik koji govori 1,3 milijarde ljudi, uopće ne sastoji od riječi u onom smislu kakav poznaju zapadnjački jezici, već od cia, niza jednosložnih čestica povezanih kompliciranim međuodnosima. K tome, još nije riješen način njegova pisanja zapadnjačkom abecedom jer se kineski ubraja u tonalne jezike, što znači da uza svaki »ci« mora stajati neka vrsta notnog zapisa.

Kad smo kod jezika, vrijedi spomenuti da na području bivše nam države postoji šest wikipedija: osim slovenske i makedonske, tu su hrvatska, srpska, bosanska te srpskohrvatska. Budući da su opsegom šezdeset puta manje od engleske, mnogo ih se lakše sagledava i nakon pomnijeg istraživanja postaje jasno da su wikipedije zapravo odrazi, psihogrami društava koja ih stvaraju. Tako na slovenskoj wikipediji postoji više tisuća članaka koji obrađuju samo po jedno slovensko selo ili samo po jednu godinu kroz povijest, pa je tako brojem članaka nadmašila wikipedije svojih bivših susjeda. Na bosanskoj wikipediji su osobito dobro obrađene teme islama. Na hrvatskoj i srpskoj su pak osobito zastupljene teme sporta i nacionalne povijesti, dok su znanost i tehnika jedva dotaknute. Tako o odlikovanjima NDH na hrvatskoj Wikipediji piše sedam članaka, a o ocu enciklopedistike Denisu Diderotu šest redaka. Također, znatiželjnik se tu može detaljno obavijestiti o zimbabveanskoj ženskoj reprezentaciji u hokeju na travi, dok o malini, antibebi piluli ili solarnoj energiji neće naći ništa. I dok na hrvatskoj wikipediji nema ni riječi o malini, ali ima o kupini, na srpskoj pak ima članak o malini, ali nema o kupini. Itd. Najluđe je to što uza hrvatsku, srpsku i bosansku postoji još i srpskohrvatska wikipedija koja doslovce sabire maline i kupine, to jest kopira kvalitetne članke s preostale tri wikipedije i proširuje tematske cjeline prijevodima s engleske wikipedije, dok se osjetljive teme koje se tiču bliske povijesti pažljivo zaobilaze. Srpskohrvatska wikipedija je i najležernija u pogledu jezika i pisma, pa dopušta da se piše bilo kojim od tri jezika (sr, hr, bs) i dva pisma, iako preferira latinicu. Dok srpska wikipedija neugodno forsira ćirilicu, hrvatska wikipedija pak teško pati od jezičnog čistunstva. Ne samo da hrvatski wikipedijanci nove članke marljivo trijebe od »tokova« i »izvještaja« te ih prepravljaju u »tijekove« i »izvješća«, već i brišu članke koji unutar dva tjedna nisu dekontaminirani od srpskih i bosanskih natruha. Naravno da se takvim napasnim jezičnim čistunstvom često s prljavom vodom iz lavora izbaci i dijete, a potencijalni wikipedijanac otjera.

digitalizirano prosvjetiteljstvo

Iako je nepristrano stanovište jedno od pet temeljnih načela Wikipedije, već i najpovršnije surfanje bilo kojom wikipedijom otkriva da o nepristranosti može biti riječi samo kad se radi o stručnim temama, primjerice, medicini ili astronomiji, dok nema ni jedne teme o kojoj vlada prijepor u društvu a da nije predmetom »uređivačkih ratova«. Tako se na engleskoj wikipediji čupaju Izraelci i Palestinci; hindusi i muslimani; pobornici i protivnici eutanazije, pobačaja, legalizacije narkotika, teorija globalnih zavjera; vegeterijanci i mesojedi; demokrati i republikanci; anarhosindikalisti i neokonzervativci – i tako u nedogled. Uostalom, što znači nepristranost, primjerice, o temi pobačaja u Poljskoj i Irskoj, a što u Švedskoj i Nizozemskoj? Ipak, neporeciva je i vrijedna činjenica da na sr/hr/bs/sh wikipedijama zajedno rade Srbi i Hrvati, muslimani i kršćani, Albanci i Bošnjaci. U širim razmjerima, nitko razuman neće zanemariti osobitu vrstu globalizacije, društveni i psihološki proizvod suradnje stotina tisuća ljudi – wikipedista iz cijelog svijeta.

Iako Wikipedija teži postati ozbiljnim i sveobuhvatnim izvorom informacija, njeno podgrijano, digitalizirano prosvjetiteljstvo svjetlosnu je godinu udaljeno od veličine i posljedica Diderotove buntovničke »Encyclopédie«. Ako je »Encyclopédie« bila hram znanja, onda je Wikipedija tipičan američki superstore koji sve dane u godini 0-24h nudi svu moguću zamislivu robu široke potrošnje. Sve je tu, izobilno i nadohvat ruke: hrvatske maline uza srpske kupine, argumenti za i argumenti protiv pobačaja, mačja hrana i zimbabveanski ženski hokej. Jedino što mu tlocrt nije četvrtast. Francuski antropolog Pierre Clastres ovako je opisao kapitalizam: »područje neograničenog, prostor bez središta koji stalno širi svoje granice, u kojem je moguće samo neprestano kretanje naprijed«. Eto, takva je Wikipedija: virtualni prostor bez središta, koji ne može prestati rasti.

Pitaš se, dragi čitatelju, otkud mi taj Clastres? Pa nasurfala sam ga Wikipediji, naravno. A kad sam zaronila malo dublje, naišla sam na ovo: http://www.modukit.com/anarhija-blok45/. Ono što se na tom web-sajtu može naći razveselilo bi besmrtnog Diderota neusporedivo više od bilo koje wikipedije.

---

Izvor: »pobratimstvo lica u web-spaceu«. Pogled: Tjedni prilog Novog lista. Rijeka. 4. srpnja 2009. Br. ?. Str. ?. http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C2863285F2863285A285828582861286328982897288F28632863285C285B285A285D285E285C28632863286328592863A (pristupljeno 7. lipnja 2015.).