Kopar (grad)
Capodistria | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 45°32′N 13°43′E / 45.533°N 13.717°E | |
| Država |  Slovenija
|
| Pokrajina | Primorska |
| Statistička regija | Obalno-kraška |
| Gradska općina | Mestna opčina Koper |
| Površina | |
| - Ukupna | 13 km²[1] |
| Visina | 9.8 |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Urbano područje | 24 864[1] |
| - Urbana gustoća | 1 912.6 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 6000 |
| Službena stranica www.koper | |
| Karta | |
  Kopar | |
Kopar (slovenski Koper [ˈkoːpəɾ], talijanski Capodistria [kaːpoˈdistrja]), grad je u Sloveniji, smješten na sjeverozapadnoj obali Istre, najveća slovenska luka i sjedište istoimene gradske općine; 25.753 st. (2020).[1]
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]
Kopar leži duž obala istoimenog zaljeva (dio puno većeg Tršćanskog zaljeva) južno od talijanske Muggie. On je najveći i jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora pod Slovenijom. Kopar je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan.
Historija[uredi - уреди | uredi izvor]
.jpg)
Kopar se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zaljevu. U vrijeme stare Grčke je naselje bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.
U vrijeme velikih provala barbara 568., dio stanovnika iz obližnjeg Tergestuma bježeći pred Langobardima sklonio se u sigurniji Kopar u moru. Oni su tadašnji Capris prezvali u Justinopolis, u čast bizantskog cara Justinijana II. - Rinotmeta.
Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog rimskog carstva Kopar se svrstao na stranu Njemaca, zbog tog mu je car Konrad II. dodijelio gradske privilegije. Nakon tog razdoblja Kopar postaje feud Akvilejske patrijarhije sve do - 1278. kad postaje dio Presvijetle republike Venecije i sjedište venecijanskog podestata za Istru. Venecijanci ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje tal. ime grada Capodistria.
Prema popisu stanovništva koji je 1900. provedeno u Austrougarskoj, u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika talijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika.
.jpg)
Kopar, zajedno s gotovo cijelom Julijom, 1918 potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodnog teritorija Trsta. Nakon njene podjele, 1954. dospijeva pod Sloveniju u sklopu jugoslavenske federacije što izaiva egzodus 90% stanovništva koparštine.
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
U Kopru djeluje Zajednica Talijana - C.I. di Capodistria "Santorio Sanorio".
Religija[uredi - уреди | uredi izvor]
Kopar je već od 8. vijeka bio sjedište biskupije. 1498. je u Kopru rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Kopar 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
U Kopru su najveći privredni subjekti luka (Luka Koper), i Tomos.
Luka Kopar je započela svoj nagli razvoj 1967. izgradnjom priključka na Istarsku željeznicu Kopar-Prešnica. No, pored njih, u gradu je živa privredna aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.
Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.
Poznati sugrađani[uredi - уреди | uredi izvor]
- Vittore Carpaccio (oko 1460. – oko 1525.), slikar
- Girolamo Muzio, r. 1496., pjesnik
- Pier Paolo Vergadio, mlađi r. 1498., crkveni reformator
- Francesco Trevisan, slikar
- Santorio Santorio, r.1561., medicinski znanstvenik
- Angelo Trevisani, r.1669., slikar
- Gian Rinaldo Carli, r.1720., povjesničar, arheolog, sociolog
- Aldo Cherin, r.1910., pisac, povjesničar
- Bruno Maier, r. 1922. pisac kritičar
- Snežana Rodić - Vukmirović , atletičarka
- Goran Jagodnik, košarkaš
- Mladen Rudonja, nogometaš
- Dean Bombač, rukometaš
- Giovanni Cernogoraz, streljač osvajač zlatne olimpijske medalje u Londonu u disciplini trap
Elektronski mediji[uredi - уреди | uredi izvor]
Radio Koper - Capodistria[uredi - уреди | uredi izvor]
U Kopru započinje s probnim emitiranjem 24. V. 1949. Radio jugoslavenske zone Trsta - Radio Trieste zona Jugoslava. Redovno emitiranje se nastavilo dan kasnije na tri jezika, talijanskom, slovenskom i hrvatskosrpskom. Bio je u vlasništvu poduzeća D.D. Radiofonia S.A., koje je ustanovila tadašnja jugoslavanska vojna uprava Zone B Slobodnog teritorija Trsta. Od 1954. mijenja ime u Radio Koper - Capodistria koji zbog svog prekograničnog programa postaje jedan od tri najslušanije radio stanice u čitavoj Italiji (repetitori omogućavali čujnost do obala Afrike). Od 1992. dolaskom pod RTV Sloveniju ukidaju se ti odašiljači i drastično smanjuje program.
Tele Capodistria[uredi - уреди | uredi izvor]
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 "Slovenia: Obalno-kraška" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-obalnokraska.php. Pristupljeno 22. 04. 2014.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
| ||||||||||