Koncil u Pisi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Koncil u Pisi
Concilio di Pisa
Katedrala u Pisi u kojoj je održan koncil
Katedrala u Pisi u kojoj je održan koncil
Država  Italija

Koncil u Pisi održan 1409. bio je još jedan u nizu očajničkih pokušaja katoličke crkve da se nekako razriješi Velika zapadna šizma, za vrijeme koje su stolovala dvojica rivalskih papa, jedan u Rimu, a drugi u Avignonu, svaki sa svojom kurijom i birokracijom.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Taj koncil bio je rezultat zajedničkog napora svih kardinala da nekako rješe krizu, pa je bio dobro posjećen. Zaključak koncila bio je da oboje papa trebaju abdicirati, ali su oni to odbili pa su okupljeni kardinali izabrali trećeg Aleksandra V.. Nakon tog su katoličke crkve ispale još više razjedinjene, sve do Koncila u Konstanzu (1414-18), koji je nekako uspio natjerao svu trojicu rivalskih papa da podnesu ostavke, a za novog papu izabrao pisanskog kardinala Oddone Colonnu, kao papu Martina V..[1]

Koncil u Pisi Italijani zovu conciliabolo (ilegalan) jer je po mnogočemu ispao kontraverzan, pa su ga i brojni teolozi smatrali ilegalnim.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Council of Pisa" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/event/Council-of-Pisa-Roman-Catholicism-1409. pristupljeno 16. 3. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]