Komin (Ploče)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Komin
Komin na karti Hrvatske
Komin
Komin
Komin na karti Hrvatske
Regija Dalmacija
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Ploče
Najbliži (veći) grad Ploče
Geografske koordinate
 - z. š. 43.039 N
 - z. d. 17.538 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 1.303
Pošta 20344
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Komin-neretva.jpg
Komin na desnoj obali Neretve

Komin je mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje pripada gradu Ploče. Naziv mjesta Komin znači dimnjak, ognjište, vrućina.

Zemljopisni položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Komin je mjesto smješteno uz desnu obalu Neretve, pripada općini Ploče. Udaljeno je 10 kilometara od Ploča, 12 kilometara od Metkovića, 3 kilometara od Opuzena i 15 kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom. Iznad Komina nalazi se brdo Orlovac. Komin je dug dva kilometra i proteže se usporedno s tokom rijeke Neretve. Kroz Komin prolazi cesta koju je dao sagraditi Napoleon i željeznička pruga koja je sagrađena poslije Drugog svjetskog rata.

Demografski podaci[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema podacima iz 2001. godine Komin je imao 1.303 stanovnika[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvobitno mjesto Komin nalazilo se na brdima Kozjak i Galičak na samom ušću Neretve u more, ali prije otprilike 400 godina radi epidemije malarije, Kominjani su preselili 6 kilometara uzvodno, gdje su osnovali novi Komin i tamo ostali do danas. U spomen na nekadašnje naselje Komin, danas postoji Kominsko ušće. U prošlosti su Kominjanima kao glavno prijevozno sredstvo služile trupe i lađe, a oni su bili poznati gusari i borili se s Mlečanima.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Ponad Komina 1925. godine sagrađena je crkva svetog Ante Padovanskog, koju stanovnici nazivaju Bila golubica. Svake godine 13. lipnja održava se slava u čast naslovnika crkve Svetom Anti Padovanskom. Zaštitnica mjesta je Sveta Barbara (4. prosinca), koja je uslišala molitve kominjana za poštedu od pošasti kuge. Komin ima banku i poštu, četiri trgovine, dva ugostiteljska objekta, te vlastiti poštanski broj 20 344.

Osim ovih institucija u Kominu djeluju i mnoge udruge, pa tako u ovom mjestu postoji limena glazba, mažoretkinje (osnovane 2000. godine), nogometni klub Gusar Komin koji igra u 1. županijskoj ligi, te tri udruge lađara Gusari, Komin i Ništa naglo koje sudjeluju u Maratonu lađa. Od udruga građana još su tu Preporod i KUD Danica hrvatska. Nekad je na ušću Neretve bio kamp Ušće, ali on je danas zatvoren. Na ušću Neretve nalazi se zaštićeni rezervat prirode Parile u kojem se nalaze zaštićene životinje kao što su liske, jegulje i ostale vrste. Također postoji i kominski rock band "Rokondrum"

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Komin ima Osnovnu školu Ivo Dugandžić Mišić, vrtić i malu školu.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Najrazvijeniji je primarni sektor djelatnosti, većina stanovništva bavi se poljoprivredom (voćarstvo) i ribarstvom. Najpoznatiji plodovi iz doline Neretve su mandarine. Uzgajaju se i breskve, nektarine, šljive, lubenice, šipak, smokve, grožđe, jabuke; ukratko uspijevaju sve kulture osim banana. Plodno tlo je dobiveno melioriacijom koja je počela 60-tih godina prošlog stoljeća, a trajala je 20-tak godina. Tada je isušeno, među ostalim, i jezero Modrič na ušću Neretve. Poznat je i sustav navodnjavanja kanalima, jendecima. Specifična za taj kraj je jegulja, među ostalima su lubini tj. brancini, bilizme ili lice, cipoli i mnoge druge, a love se i ptice – liske.

Šport[uredi - уреди | uredi izvor]

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Komin je poznat diljem svijeta kao nositelj Guinnessovog rekorda po broju štrumpfova okupljenih na jednom mjestu (Karneval '08). Okupljenih 533 Kominjana, preobučenih u legendarna mala plava stvorenja je u drugom pokušaju uspjelo oboriti rekord kojeg je do tada držalo jedna škola u Engleskoj.[3]


Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]