Knjiga Tomina
Knjiga Tome Atlete (gr. athletes - takmac, borac, podvižnik), poznata i kao Knjiga Tome Borca ili samo Knjiga Tomina[1], je ranohrišćanski spis otkriven u 20. vijeku u okviru knjižnice Nag Hamadi.[2]
Ova rasprava ima oblik dijaloga otkrivenja između uskrslog Isusa i brata mu blizanca Jude Tome, koji je tobože zabilježio Matija (apostol Matej?). Kao Spasiteljev brat blizanac, Toma je imao pravo izravnog uvida u prirodu samog Spasitelja i njegova nauka.[2] Učenje Isusovo, izloženo u ovoj knjizi, može se okarakterisati kao ezoteričko.[1]
Pronađena koptska verzija je po svoj prilici prijevod s grčkog.
Naslov[uredi | uredi kod]
Izvorni naslov označava djelo kao "knjigu Tome athletesa" (tj. takmičara, borca), dok početni reci označavaju djelo kao zbirku "tajnih izreka" koje je Isus izrekao Judi Tomi, a koje je Matej, čuvši njihov razgovor, zapisao. Sama oznaka "izreke" nema veze sa žanrom djela, budući da je posrijedi dijalog otkrivenja.[2]
Nastanak[uredi | uredi kod]
Ovaj spis je deo predaje o Judi zvanom Toma, koja je gajena u Siriji. Najverovatnije je sastavljen u prvoj polovini 3. veka oko grada Edese u Siriji.[1]
Postoje dvije teorije o nastanku Knjige Tome Athletesa. Ranija teorija, koju je razvio John D. Turner, temelji se na činjenici da dijalog između Tome i Isusa zauzima prve tri petine rasprave (138,4-142,21), dok preostale dvije petine (142,21 - do kraja) čine Spasiteljev monolog, u kojem Toma više ne igra nikakvu ulogu. Ovo, kao i otkriće prijelaznog uredničkog 'šava' u 142,21, navodi na zaključak da je Knjiga Tome Athletesa možda nastala spajanjem dvaju odvojenih djela. Prvo od ta dva djela, dijalog Tome i Isusa, možda je imalo naslov "Knjiga Tome Athletesa Upućena Savršenima". Preostali dio sačinjavaju Isusove izreke koje su možda bile sakupljene u zbirci naslova "Tajne riječi koje je Spasitelj izgovorio, a koje sam ja, čak i ja, Matej, zapisao". Redaktor je kasnije stavio dijalog ispred izreka, a na sam početak stavio tu početnu rečenicu, pojačanu spomenom Tome kao primatelja tajnih riječi, i Mateja kao pisara.[2]
Novija teorija, koju je iznio H. M. Schenke, drži da je izvor djela vjerojatno nekršćanska helenističko-židovska rasprava, koja je kasnije kristijanizirana postavljanjem lika Isusa na mjesto božanske mudrosti koja nudi otkrivenje, dodatkom fraze "Knjiga Tomina" naslovu, te preradom djela iz žanra rasprave u dijalog otkrivenja. Tekst je razlomljen na manje cjeline u kojima se tumačenje stavlja u usta uskrslog Isusa; kao odgovor na tobožnja pitanja koja mu postavlja apostol Toma, a koja su ubačena tek kao izlika za Spasiteljeve odgovore.[2]
Premda su obje ove teorije još uvijek otvorene, nema dvojbe da je Knjiga Tome Athletesa u svojoj povijesti pretrpjela mnoge redaktorske intervencije.[2]
Sadržaj[uredi | uredi kod]
Spasitelj poučava Tomu da će "upoznavši sebe" također upoznati "dubinu svekolikosti", iz koje je došao i u koju će se vratiti:
Tko se sam ne spozna, nije ništa spoznao. Ali tko se sam spozna, spoznaje dubine svemira.[3]
Samospoznajom se stiče istinski Isusov nauk koji, pokazuje se, strogo slijedi načelo askeze. Nasuprot tome, ističe se prolaznost pojavnih stvari:
Ono što se mijenja, propasti će i poginuti i nema nade da živi.
Osnovni je motiv, i riječ koja se opetovano ponavlja u spisu, "vatra": vatra tjelesnih strasti koje muče dušu, vatra pakla kao njezin pandan - svatko će biti kažnjen na način na koji je i zgriješio. Naravno, prisutnost Spasitelja kao poslanika svjetla prosvjetljuje oči, kako bi one mogle vidjeti nevidljivu stvarnost unutar onoga što je vidljivo osjetilima, i stoga iluzorno.[2]
Analiza[uredi | uredi kod]
Djelo iskazuje platonistički dualizam radikalnog asketskog tipa, i može se s pravom smatrati prije asketskim djelom u širem smislu, nego gnostičkim. Gnostički mit o stvaranju svijeta božanskom pogreškom niti se spominje niti podrazumijeva, a dualizam rasprave je više antropološki (tijelo/duša) nego kozmički (iznad/ispod). Prikladnije bi, stoga, bilo odrediti učenje kao kristijaniziranu mudrost sa asketskom primjenom. Izrazito su prisutne mudrosne teme potrage, pronalaženja, muke, spokoja, vladanja (usp. Evanđelje po Tomi, izreka 2, itd.), koje su stavljene u službu veličanja asketskog života.[2]
Knjiga Tomina predstavlja književno uobličenje kršćanskih predaja Osroene (istočna Sirija, između Edese i Messene) o apostolu Tomi. Još dva izdanka iste predaje su: Evanđelje po Tomi napisano između 50. i 125 g., i Djela Tomina napisana oko 225. g. Knjiga Tome Takmaca je vjerojatno nastala početkom 3. vijeka i zauzima središnje mjesto između ova dva djela, kako po datumu nastanka, tako i po značaju Tome u samim djelima, od zapisivača Isusovih izreka (Evanđelje po Tomi), preko dijaloga Isusa i Tome (Knjiga Tomima), do potpuno razvijene pripovijesti o Tominim misionarskim podvizima (Djela Tomina).[2]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Dušan Đorđević Mileusnić, Gnostički tekstovi
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Izvorni koptski tekstovi Arhivirano 2013-10-31 na Wayback Machine-u (Knjiga Tome Athletesa, uvod: John D. Turner)
- ↑ Knjiga Tome Polemičara 138.16—18, u: NHL 189.
Vidi još[uredi | uredi kod]
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
- (en) The Book of Thomas the Contender (gnosis.org)
- (en) The Book of Thomas the Contender (early christian writings)
- (sh) Izvorni koptski tekstovi Arhivirano 2013-10-31 na Wayback Machine-u