U naselju Klinovac živi 425 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,7 godina (39,2 kod muškaraca i 42,5 kod žena). U naselju ima 163 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,31.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
Po rukopisima “Tragovi prošlosti” autora Tomislava Petrušević selo Klinovac se nalazi blizu Klenika I prostoru koje u poslednje vreme dobija geografski naziv Prohorovo, po Manastiru Sv. Prohor Pčinjski. Smešteno je sa desne I leve Kleničke reke. Čine ga nekoliko mahala udaljenih jedna od druge u zavisnosti od lokacije. Okružuju ga naselja: Krševica, Trejak, Drežnjica, Buštranje. Gledajući panoranu sela daje nam izgled na neku malu župu.
I s t o r I j a t
Klinovac se od vremena smatrao kao jedno od većih naselja u Kleničkom kraju. Još u vreme Osmanlijsog carstva Klinovac je imalo svoju školu uglavnom za monahe. Otuda se zna da je Klinovac imao veliki broj sveštenih lica, pačak I igumane. Istorijski podaci upućuju da je u Klinovcu kao prvi učitelj osnovne škole bio Dimitrijević Davi. Klinov<c preseca međunarodni put Ristovac – Klenike – Prohor Pčinjski – Kumanovo. Ovim putnim pravcem vremenom su se kretale mnoge osvajačke I okupatorske vojske I strane “horde”.
Klinovac kao naselje je veoma prepozmatljivo po školovanju dece od strane rpditelja. Može se spravom reći da je Klinovac “IZNEDRIO”mnogo visokoobrazovane gradjane iz oblasti:prava, ekonomije, politike, prosvete, veronauke, medicine, bezbednosti , advokature I dr. koji su dali veliki doprinos u izgradnji naše države I pomoći gradjanima.
Klinovac tookm II svetskog rata.
Po kniževnom deli “Tako su ih učili” autora Aleksandra Trajkovića stoje podaci o masovnim ubistvima od strane bugarske vojske I policije na području Vranja I okoline a samim tim zločini su vršeni I u Klinovac . Decembra 1941. godine bugarska vojska I policija zarobili su Filipović Trajka Dušana,odveli ga u selo Pavlovac I tamo ubili. Marta 1943.godine ubijeni su Mančić Mane Kosta, Manasijević Jordan Milan, koje odveden u Rusce I tamo streljan, I Tašković Spira. Jula 1943. godine ubijeni su Nedeljković Stanislava Trajko I Aleksić Nikole Pera, a decembra 1943 . godine streljan je Marković Vase Vlada. Decenbra 1941, godine ubijen je Stefanović Tase .
Klinovac posle II svetskog rata
Posle oslobodjenje zemlje od fašizma I selo Klinovac je pristupilo u otklanjanju posledice ratnog razaranja. Odnah je sprovedeno glasanje naroda za koju će se vlast opredeliti, za bivšu Kraljevinu ili novu državu Federativnu NARODNU Republiku Jugoslaviju. I u Klinovcu kao I u drugim većim mestima formiran je mesni narodni odbor koji je služio gradjanima da ostvaraju svoja prava u novoj državi. Godine 1948. Klinovac je uz pomoć države izgradio tkz. “Zadružni dom” koji je kasnije preimenova n u dom kulture za obavljanje sportske I druge aktivnosti meštana sela. Uporedo sa tim država je uvela jedan nov system udruživanja poljoprivrednika tkz. “Kolektiivi – kolektivizacija” po uzoru staljinističkog modela. Međutin taj projekat nije zaživeo I on je morao da propadne. Uporedo sa tim u Klinovcu je I nekim selima Kleničkog područja sprovedeno snabdevaanje gradjana neophodnim potrebštinama. Pored dinara država je isprva uvela I “taačkice” kao platežno sredsrvo kojima su gradjani mogli da kupe tekstil ali u ograničenim količinana. To je činjeno zbog toga što nije bila roba u dovoljnim količinama u odnosu na tražnju.
Negde sedamdesetih godina XX veka Klinovčani su pokušali uz pomoć države da prmene tkz. “Zeleni “ plan koji se ogledao u stvaranju zaseda kupina. To je učinjeno na udruženim parcelama. Međutim, zbog neadekvatnog zemljišta I sušne godine nije došlo do formiranja plantaža. Selo Klinovac kao I cello Kleničko područje je dobilo slektričnu struju negde sedamdeset ih godina. Period posle NATO agresije na Jugoslaviju Klinovac je dobio I vodu I izgradio vodovodnu mrežu takodje uz pomoć države I donacij
Klinovac nekad I sad
_ S T A N O V N I Š T V O
Kao I ostala naseljena sela Kleničkog područja I Klinovac je doživeo iseljavanje mladih ljudi. Nezaposlenost, siromaštvo I beznađe ljudi da ostanu učinilo je svoje.Bela kuga umnogome je doprinela da u selu ostanu mnoga staračka domaćinstva. Klinovac su nekada činile preko 15o kuća /domaćinstva/ a sada ih je ostao sasvim malo.
Poznate familije, domaćinstva I porodice /po nadimcima I prezimenu/:
Stambolici, Bojažici, Popovići, Gidžini, Mutavdžici,Dunđerci, Mitkovići, Kovaćevići, Tasići, Micići, Pešići, Ćurčic i, Mihajlovići, Protići, Stojanovići, Kačarevići, Dundjerci,Ristići,Jovanovići,Terzici, Stošići, veljkovići, Stojmenovići, Stefanovići, Stankovići, Sto janovci, Đorđevići,Vasiljević - Terzici, Đakovci , Milanovići I dr.
Neki od poznatih Klinovčana:
Popović Velička Vladimir, monah I jedan od igumana manastira Prohora Pčinjskog. Zalagao se za očuvanje iodržavanje manastira I imovine. Potiče I svešteničke porodice a u njegovoj kući bila je škola isprva monaškog tipa.