Kisucke Nove Mesto
Kisucke Nove Mesto Kysucké Nové Mesto | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Kraj | Žilinski |
Okrug | Kisucke Nove Mesto |
Regija | Kisuce |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (31. 12. 2006.) | 16.470 |
Gustina stanovništva | 624 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 49°16′53″N 18°52′43″E / 49.2814°N 18.878667°E |
Nadmorska visina | 358 m |
Površina | 26,41 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 024 01 |
Pozivni broj | +421-41 |
Registarska oznaka | KM |
Veb-strana | www.kysuckenovemesto.sk |
Koordinate: 49° 16′ 53" SGŠ, 18° 52′ 43" IGD
Kisucke Nove Mesto (slov. Kysucké Nové Mesto, mađ. Kiszucaújhely, nem. Kischützneustadt) je grad u Slovačkoj, u okviru Žilinskog kraja.
Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]
Kisucke Nove Mesto je smešteno u severozapadnom delu države. Glavni grad države, Bratislava, nalazi se 200 km jugozapadno od grada.
Reljef: Kisucke Nove Mesto se razvilo u dolini reke Kisuce, na mestu gde ide uzanom dolinom. Nadmorska visina grada je oko 360 metara. Iznad grada se izdiže planina Kisučka vrhovina.
Klima: Klima u Kisuckom Novom Mestu je umereno kontinentalna.
Vode: Kroz Kisucke Nove Mesto protiče reka Kisuca, najvažnija reka u državi. Ona deli grad na dva dela.
Istorija[uredi | uredi kod]
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u 1244. g., a 1325. g. naselje je dobilo gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske kao oblasno trgovište.
Krajem 1918. g. Kisucke Nove Mesto je postalo deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Danas Kisucke Nove Mesto ima oko 16.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 86,2%,
- ateisti - 6,8%%,
- luterani - 0,5%,
- ostali.