Katedrala sv. Nikole u Ljubljani

Katedrala sv. Nikole sa Pogačarjevog trga

Katedrala sv. Nikole (sl. Stolnica svetega Nikolaja) je glavna rimokatolička crkva u gradu Ljubljani i prijestolnica Ljubljanske nadbiskupije.

Katedrala sv. Nikole

Objekat se nalazi na Trgu Ćirila i Metodija, u blizini Plečnikove tržnice, Robbove fontane, Tromostovja i Rotovža u uskom centru grada. Južno od katedrale uzlazi brijeg tvrđave (sl. Grajski grič) sa Ljubljanskom tvrđavom na vrhu, dok četvrt uskih ulica oko crkve je omeđena tokom rijeke Ljubljanice na sjeveru.
Sveti Nikola je lako prepoznatljiv po zelenoj kupoli i dvama tornjevima i predstavlja jedan od najvažnijih baroknih spomenika u zemlji. Na njezinom mjestu je se u 13. stoljeću nalazila trobrodna romanička bazilika, isto posvećena sv. Nikoli, koja se najranije spominje u 1262. Nakon velikog požara 1361., crkva je obnovljena i proširena u gotskom stilu. Godine 1461. je car Friedrich tu osnovao biskupiju u zahvalu za pomoć u borbi protiv Celjskih grofova. No 1469. je ponovno spaljena i sumnjalo je se o podmetnutom požaru.
Gradnja nove katedrale trajala je 1701. do 1706. godine prema projektu Andreje Pozza i nova crkva je posvećena 8. maja 1707. Osnovni tlocrt je zasnovan prema vignoline rimske Crkve Isusa a unutrašnjost je ukrašena baroknim freskama Giulia Quaglia iz početka 18. stoljeća. Dvoranska crkva s bočnim kapelama ima transept natkriven kupolom, što je u historiji bila prva crkvena kupola u Ljubljani.
Godine 1836. prezbiterij katedrale je predložio da se drvena kupola zamijeni zidanom, jer je smatrao da bi u slučaju požara mogla doći do neprocjenjive štete. Dvije Quagline freske sa stare kupole su restaurirane i prenešene u Dol pri Ljubljani a nova kupola visoka 24 metra je sagrađena 1841. od graditelja Mateja Medveda i tesara Jurja Pajka. Naslikao ju je Matevž Langus u ljetu 1844. godine.
Godine 1952. Jože Plečnik je izradio nacrt za biskupsko prijestolje i darovao ga crkvi, te je obnovio kapelicu sv. Križa i u njoj ukrasio čudotvorni gotički križ. U 20. stoljeću mnoga su vrata obnovljena. Tone Demšar je naslikao prikaz slovenske povijesti u spomen na obljetnici 1250 godina kršćanstva u zemlji, a Mirsad Begić je oblikovao bočna vrata s portretima lokalnih biskupa.
Katedrala je povezana sa biskupskom palačom.

Glavni umjetnici

Razglednica iz 1916.

• Giulio Quaglio
• Matevž Langus
• Francesco Robba
• Angelo Pozzo
• Paolo Groppelli i Giuseppe Groppelli
• Franc Ksaver Zajec
• Ivan Pengov
• Tone Demšar
• Mirsad Begić