Katarina Patrnogić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
KATARINA PATRNOGIĆ
Datum rođenja1921.
Mesto rođenjaPrizren
Kraljevina Jugoslavija Kraljevina SHS
Datum smrti1971. (50 god.)
Mesto smrtiPriština, SAP Kosovo, SR Srbija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
Profesijadruštveno-politička radnica
Članica KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Narodni heroj od27. novembra 1953.
Odlikovanja
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja
Orden za hrabrost
Orden za hrabrost
Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem
Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem
Orden bratstva i jedinsta
Orden bratstva i jedinsta
Orden partizanske zvezde
Orden partizanske zvezde
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941.

Katarina Patrnogić – Cica (19211971), učesnica Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politička radnica SFR Jugoslavije, SR Srbije i SAP Kosova i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođena je 1921. godine u Prizrenu, u zanatlijskoj porodici. Završila je gimnaziju 1939. godine, posle čega je upisala Pravni fakultet u Beogradu.

Februara 1941. godine, postala je kandidat, a uskoro i članica Komunističke partije Jugoslavije.

Narodnooslobodilačka borba[uredi | uredi kod]

Okupatorskom podelom Kosova 1941. godine, Prizren je pripao italijanskoj okupacionoj zoni. Karabinjeri su uhapsili Katarinu u novembru iste godine i mučili ju da oda imena saradnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Pošto nije ništa priznala, puštena je iz zatvora. Karabinjeri su nastavili da ju potajno prate u nadi da će ih odvesti do svojih saradnika. Neko je vreme ilegalno radila u Prizrenu, a zatim je prešla u Orahovac da bi radila na organizovanju NOP-a.

Avgusta 1942. godine, policija je saznala da se Katarina vratila u Prizren, pa su ju ponovno uhapsili. Mučili su ju i ispitivali, ali nije ništa priznala. Neko vreme je boravila u prizrenskom zatvoru, nakon čega su ju prebacili u tiranski zatvor. Po dolasku u zatvor, uključila se u pripreme grupe komunista za bekstvo. Januara 1943. godine, tokom bega, imala je zadatak da onesposobi čuvarku, vezavši ju, a zatim pobegla zajedno s ostalim zatvorenicama.

Aprila 1943. godine, postala je borac Šarplaninskog partizanskog odreda. Avgusta 1943, bila je postavljena za zamenicu političkog komesara čete. Dana 8. avgusta, postala je politički komesar Trećeg bataljona Osme preševske brigade. Dana 9. septembra, prilikom formiranja Druge kosovsko-metohijske brigade, postala je zamenicom političkog komesara brigade. Od decembra 1944, do kraja rata bila je zamenica političkog komesara Četvrte kosovsko-metohijske brigade.

Posleratna karijera[uredi | uredi kod]

Posle rata, bila je poslanica šarplaninsko-gorskog izbornog sreza u Narodnoj skupštini Jugoslavije, Skupštini Srbije i Skupštini Kosova.

Vršila je dužnosti sekretarice Sreskog komiteta KPJ u Prizrenu, članice Oblasnog komiteta i Centralnog komiteta SK Srbije, članice Oblasnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda za Kosovo i Metohiju i Glavnog odbora SSRN Srbije i ostalo.

Umrla je tokom vršenja dužnosti potpredsednice Skupštine Kosova, 1971. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine i više drugih jugoslovenskih odlikovanja. Ordenom narodnog heroja odlikovana je 27. novembra 1953. godine.

Literatura[uredi | uredi kod]

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina.
  • Vojna enciklopedija (knjiga šesta). Beograd 1973. godina.
  • Narodni heroji Jugoslavije. „Partizanska knjiga“ Ljubljana, „Narodna knjiga“ Beograd, „Pobjeda“ Titograd, 1982. godina.