Kastel (Banja Luka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Tvrđava Kastel

Tvrđava Kastel je dio grada i istorijsko područje koje se nalazi u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina.

Lokacija[uredi | uredi kod]

U Banjoj Luci postoje dva arheološka lokaliteta: Gornji Šeher, oko 3-5 km južno od centra grada i Donji Šeher i Tvrđava Kastel u centru grada. Tvrđava Kastel nalazi se uz lijevu obalu Vrbasa, pored rječice Crkvene.

Arheologija[uredi | uredi kod]

U periodu 1971.-1974. godine obavljena su sondažna iskopavanja pod vodstvom Irme Čremošnok u organizaciji Zemaljskog muzeja iz Sarajeva i Muzeja Bosanske krajine iz Banja Luke (L. i Z. Žeravica).

Od 1980.-1986. godine u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Banja Luka (B. Graljuk) otkriveno je: osnove vojnih objekata, podzemni prolazi, prostorije, tajni prilazi Vrbasu i Crkvenoj, obalni bedem uz Vrbas, dijelova tabije prema Čaršiji, dijelova malog i velikog hendeka (jarka) i velike čatrnje. Antički dijelovi otkopani su na prostorima između kule 1 i kule 2, ispod tabije 3 do ušća Crkvine u Vrbas i ispred velike čatrnje.

U toku 1987. godine iskopana je kasnoantičke bazilike u dvorištu II u Kastelu.

Sav pokretni arheološki materijal se nalazi u Muzeju Republike Srpske ili u Zavodu za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske u Banja Luci, osim žrtvenika nađenog 1895. godine, koji je još te godine prenešen u Zemaljski muzej u Sarajevu.  

Historija[uredi | uredi kod]

Prahistorija[uredi | uredi kod]

Iz perioda gornjeg paleolita nađene su kremene alatke. Iz neolita je nađena keramika. Iz doba eneolita (bakarno doba) otkriveno je naselje sa keramikom badenske kulturne grupe i keramika vučedolske kulturne grupe. Pored keramike, pronađeni su kremeni nožići i životinjske kosti. Na Kastelu je konstatovan pokretni arheološki materijal iz kasnog bronzanog i željeznog kada je područje bilo naseljeno Ilirskim plemenom Oserijata.

Antičko doba[uredi | uredi kod]

Na osnovu ispitivanja od 1980. do 1988. Godine i antičkih geografskih karata (Tabula Peutingeriana i Itinerarium Antonini), ustanovljeno je postojanje antičkog (Rimskog) utvrđenja Castra iz perioda III i IV vijeka , u kojem je bila putna stanica (mansio), vojni logor (castrum ), civilno naselje uz logor (canabae) i beneficijarna stanica (statio). Pripadala je teritoriji provincije Gornje Panonije, a Naselje Castra nalazilo se na komunikaciji koja je polazila iz Salone (Solin), tadašnjeg političkog centra rimske provincije Dalmacije, do Servicijusa (Bosanske Gradiške), tadašnjoj luci na Savi.

Srednji vijek[uredi | uredi kod]

Polovinom XVII vijeka u Banja Luci, u putopisu Evlije Čelebije, a i nekih drugih putopisaca, pominju se dva grada, jedan u Gornjem Šeheru, a drugi u Donjem Šeheru (područje sadašnjeg Kastela) Ime Banja Luka prvi put se pominje 1494. godine u jednoj ispravi ugarskog kralja Ladislava II Jagelovića. Tada se Banja Luka nalazila u sastavu Jajačke banovine. Radi se o tvrđavi u Gornjem Šeheru, koju mnogi autori nazivaju i Vrbaški grad. Između Habsburškog i Osmanskog carstva, dolazi do rata (1683.-1699.). U tom su ratu austrijske trupe, pod komandom markgrofa Ludviga Badenskog, nakratko zauzele Banja Luku avgusta 1688. godine. Od tog vremena se više ne pominje tvrđava u Gornjem Šeheru.

Osmansko doba[uredi | uredi kod]

Početkom 1528. godine, cijelo područje Jajačke banovine, od Jajca do Save, palo je pod osmansku vlast. Banja Luka 1554. godine postaje sjedište bosanskog sandžak-bega. Kada je 1580. godine osnovan Bosanski pašaluk (beglerbegluk, ajalet), sjedište pašaluka bilo je u Banja Luci. Za prvog beglerbega postavljen je Ferhad-paša Sokolović, koji je razvio veliku graditeljsku aktivnost u Donjem Šeheru, današnjem centru grada, gdje je dao da se izgradi 216 objekata. Među njima sagrađen je, i arsenal, koji je pretvoren u tvrđavu u periodu 1595.-1603. Za razliku od Starog grada u Gornjem Šeheru, nazvana je Novi grad.

Pri obnovi za vrijeme 1712. –1714. godine, tvrđava dobija konačne gabarite. Proširena je po principu Vobanovog sistema. Tvrđava je opet popravljana tokom 1737.-1738. godine. Iz anonimnog opisa, pisanog oko 1785. godine, u tvrđavi je bilo 50 topova. Posljedna opravka tvrđave bila je 1868. godine. Austrijskom okupacijom, u tvrđavi boravio je jedan bataljon. Iza II svjetskog rata pa do 1959. godine, Tvrđava Kastel je i dalje služila u vojne svrhe. Od 60-ih godina nadalje, prostor Kastela je korišten u raznovrsne svrhe.

Opis[uredi | uredi kod]

Lokalitet Kastel zauzima površinu od 26 610 m2 unutar zidova tvrđave i izvan bedema oko 21 390 m2. Bedemi joj jedva nadmašuju tlo. Kastel je ravničarska artiljerijska tvrđava poligonalne osnove u obliku izduženog trapeza. U omotaču tvrđave ima 7 isturenih tabija. Zidovi tabija su debeli oko 2,5 m. Sa unutrašnje strane na bedeme su prislonjena tri arsenala, pa su tu zidovi debeli 6,5 metara. Tvrđava je građena od pravougaonog priklesanog kamena, naslaganog na različit način i vezanog malterom. Uz bedeme su još tri uvučene kule kvadratne osnove.

Sastavni dio odbrambenog sistema tvrđave bio je šanac, širok 20-30 m, koji je opkoljavao Kastel sa svih strana, osim uz Vrbas, tako da je tvrđava bila kao na ostrvu. Danas je šanac zatrpan. U nasipima uz bedeme su se nalazili tajni podzemni prolazi.

Na pjeskovitoj obali Vrbasa iskopana su dva dobro pokrivena i maskirana bunara. U njima je bila riječna voda, prethodno filtrirana kroz slojeve pijeska. Iz tvrđave su do “velike čatrnje”, tj. bunara, vodile specijalno izgrađene nadsvedene i maskirane stepenice, a do “male čatrnje” se pristupalo kroz vrata na bedemu.

Istorijsko područje – Tvrđava Kastel u Banja Luci proglašeno je za nacionalni spomenik BiH. [1]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  • Esad Pašalić, Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
  • Ljiljana Ševo, Opština Banja Luka, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Banja Luka, Banja Luka, 1996., 13-79 – URBANISTIČKI RAZVOJ BANJA LUKE
  • Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, II, Sarajevo 1991 -GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Tvrđava Kastel”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 6. 2016.