Prijeđi na sadržaj

Kasarna nadvojvode Rudolfa

Izvor: Wikipedija
Kasarna nadvojvode Rudolfa
Kronprinz Rudolfs Kaserne
Pogled na egzercir vojske u nekadašnjoj kasarni
Pogled na egzercir vojske u nekadašnjoj kasarni
Pogled na egzercir vojske u nekadašnjoj kasarni
Mjesto Zagreb
Država  Austro-Ugarska
Vrijeme gradnje 1888. - 1889.[1]
Tip građevine kasarna
Arhitektonski stil neoromanika
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Franz von Gruber i Carl Völckner[1]
Graditelj Anton Schönmann
Koordinate: 45°48′N 15°58′E / 45.800°N 15.967°E / 45.800; 15.967

Kasarna nadvojvode Rudolfa (njemački: Kronprinz Rudolfs Kaserne) ili Rudolfova vojarna kako su je zagrepčani neslužbeno zvali, bio je veliki kompleks vojničkih zgrada pored Zapadnog kolodvora u Črnomercu.[2]

Historija

[uredi | uredi kod]

Ta velika kasarna od 13 zgrada[1], podignuta je zbog naraslih tenzija nakon Austro-ugarska okupacije Bosne i Hercegovine 1878. i reorganizacije vojske za smještaj 53. pješačke pukovnije Zagreb (K.u.K. Infanterieregiment Nr. 53 Agram) odnosno Regimente Edler von Latour, kako se službeno zvala do 1904.[3] Ta regimenta (zapravo divizija po veličini) bila je pod direktnom komandom bečkog dvora kao dio carske i kraljevske armije (kaiserlich und königlich, k.u.k. Armee) a ne domobranstva.[3]

Glavna zgrada nekadašnje kasarne u kojoj je danas smješteno Ministartvo graditeljstva

Pripreme za njenu gradnju počele su 1873. kad je ministarstvo rata k.u.k. naručilo projekte kod specijalista za izgradnju kasarni bečkih arhitekata Franza Grubera i Carla Völcknera.[1]

Po prvobitnom planu kasarna je trebala biti podignuta na ledini ispod Sajmišnog trga (današnji Rooseveltov trg), veliki zajam od 4 milijuna forinti odobren je 1881.[1] Kako je zagrebački magistrat imao sasvim druge planove za prostor oko tadašnjeg jedinog kolodvora, a vojsci se prostor daleko od željeznice nije dopadao, sve je to presječeno 1887. kad je odlučeno da je prostor kod kolovora najbolji.

Za realizaciju gradnje određeni su Rupert Malkus iz Gradskog građevnog ureda i budimpeštanski građevinski poduzetnik Anton Schönmann.[4] U junu 1888. za svog kratkog posjeta Zagrebu[5] kamen temeljac položio je Nadvojvoda Rudolf u to vrijeme glavni armijski inspektor.

Nakon tog je roku od 15 mjeseci od 1888. do 1889. izgrađena kasarna na zapadnoj strani ondašnje Kolodvorske ulice (današnja Ulica Republike Austrije).[4]

Nakon napuštanja kasarne krajem 1970-ih gotovo sve zgrade, osim njih četiri su porušene. Prostor je 1990-ih dobio ime Trg dr. Franje Tuđmana, a u zgrade su se uselili Ministarstvo graditeljstva RH i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Rudolfova vojarna (hrvatski). Zagrebacki Info. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-10. Pristupljeno 24. 10. 2015. 
  2. 2,0 2,1 Rudolfove vojarne (hrvatski). Galerija nepokretnih kulturnih dobara Grada Zagreba. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-02. Pristupljeno 27. 08. 2015. 
  3. 3,0 3,1 53. zagrebačka pješačka pukovnija (hrvatski). Kristian Strukić. Pristupljeno 24. 10. 2015. [mrtav link]
  4. 4,0 4,1 Rudolfova vojarna i Trg Francuske Republike (hrvatski). Brujanje Grada. Pristupljeno 24. 10. 2015. 
  5. Kronprinz Rudolf (njemački). Jean-Paul Bled. Pristupljeno 24. 10. 2015. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]