Karneol

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Karneol je smeđe crven mineral, koristi se kao poludragi kamen. Boja mu uvelike varira - od svijetle narančaste do skoro crne (za tamnije vrste koristi se naziv sard). Najčešće se nalazi u Brazilu, Indiji, Sibiru i Njemačkoj.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Gema sa ptolemejskom kraljicom, helenističko razdoblje
Poljski pečatnjak, grb obitelji Korwin

Bušilica na luk korištena je za bušenje karneola u Meghari u Indiji već na prijelazu četvrtog u peti milenij prije Krista..[1] Karneol je nađen i u brončanodobnoj Minojskoj civilizaciji u Knososu na Kreti[2] (oko 1800. prije Krista). Rimljani su ga uvelike koristili za izradu kameja, za pečatnjake. Vrući se vosak nije lijepio za karneol.[3]Koristili su ga i Asirci, Egipćani, Feničani, Etruščani i Stari Grci.[4]

Ogrlica od zlata i karneola, Cipar

Dodatna literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Rudolf Duda and Lubos Rejl: Minerals of the World (Arch Css, 1990)

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). A History of India. Routledge. 22. ISBN 0-415-32920-5.
  2. C. Michael Hogan, Knossos fieldnotes, Modern Antiquarian (2007)
  3. Section 12 of the translation of Weilue - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)
  4.  Chisholm, Hugh, ur. (1911) "Sard" Encyclopædia Britannica Eleventh Edition (11th izd.) Cambridge University Press 

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]