Karel Kosik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Karel Kosik
Suvremena filozofija
Zapadna filozofija
Rođenje26. jun 1926, (Prag, Čehoslovačka)
Smrt21. februar 2003, (Prag, Češka)
Filozofija
Škola/TradicijaMarksizam, Neomarksizam
Glavni interesiSocijalna filozofija, Politika, Etika, Estetika
Znamenite ideje
pseudo-konkretno
Inspiracija
Na
  • teoriju recepcije

Karel Kosík (Prag, 26. jun 1926. - Prag, 21. februar 2003.) bio je znani češki neomarksistički filozof. U svom najpoznatijem filozofskom djelu Dijalektika konkretnog (1963) Kosik je uspio napraviti originalnu sintezu heideggerovske fenomenologije i ideja mladog Marxa. Njegovi kasniji radovi bili su oštra kritika suvremenog društva sa pozicije tradicionalne ljevice.

Biografija[uredi | uredi kod]

Karel Kosik je od 1937 do 1944 godine pohađao Državnu realnu gimnaziju u Pragu, no kako se teško se mirio s okupacijom svoje zemlje, on je od 1. septembra 1943 pa sve do svog hapšenja od strane Gestapoa 17. novembra 1944, bio je član češkog ilegalnog komunističkog anti-nacističkog pokreta otpora - Předvoj ( Avangarda) i glavni urednik ilegalnog časopisa Boj mladých (Borba mladih). Nakon hapšenja Kosik je podvrgnut višekratnom policijskom ispitivanju i torturi, optužen je za veleizdaju i upućen u Koncentracijski logor Theresienstadt (Terezin)[1] u kojem je proboravio vrijeme od 30. januara do 5. maja 1945 kad je logor oslobođen. Od 1945 do 1947 Karel Kosik studira filozofiju i sociologiju na Karlovom univerzitetu u Pragu. Od 1947-1949. odlazi na kraće filozofske tečajeve na Lenjingradski univerzitet i Državni univerzitet Lomonosov u Moskvi. Od 1953 radi kao naučni suradnik Češke akademije nauka i umjetnosti. Diplomski rad brani na Filozofskom fakultetu Lomonosovljevog univerziteta u Moskvi. Godine 1963 stiče titulu doktora znanosti odbranivši svoju doktorsku tezu koja je ujedno postalo i njegovo kapitalno djelo - Dijalektika konkretnog. U tom radu Kosik je uspio spojiti ponovno probuđenu težnju zapadnih filozofa za klasičnim filozofskim fenomenološkim pitanjima o bitku (koju je pokrenuo Martin Heidegger), sa ponovnim preispitivanjem klasičnih marksističkih kategorija (partija kao svjesni dio proleterijata, kolektiv nasuprot pojedincu) i došao do epohalnih zaključaka - bitak čovjeka je u totalitetu vrste, i ljudi kao socijalna bića (bića kolektiva) poput mrava ili pčela, svoj bitak mogu imati samo u totalnom, [2]to djelo donijelo mu je međunarodnu reputaciju kao vodećeg filozofa humanističkog marksizma.

Od 1968 postavljen je za profesora filozofije na Karlovom univerzitetu u Pragu, tad je postao i član Centralnog komiteta Češke komunističke partije. Karel Kosik imao je čvrste veze sa krugom zagrebačkih filozofa praxisovaca, on je također bio član Uredničkog savjeta časopisa Praxis. [3], također je posjećivao je Korčulansku ljetnu školu. Tokom Praškog proljeća od 1968, Kosik je postao vodeći glas demokratskog socijalizma (uz Ivana Svitka, i druge istaknute češke marksističke humaniste). Njegov politički angažman doveo je do Kosika do gubitka posla na univerzitetu 1970, i izbacivanja iz partije, nakon što je kratko razdoblje češke demokratizacije završilo. Kosik je 1972 i uhapšen, te ponovno dugo odsjedio u istražnom zatvoru u Pragu, s druge strane stan mu je temeljito pretresen uz oduzimanje knjiga i bilježaka. Tako je Kosik ostao nezaposlen sve do 1990, tad se vratio na velika vrata u javni intelektualni život, kao jedan od rijetkih intelektualaca iz srednje Evrope, koji je ostao vjeran svojim ljevičarskim idealima (što je tada bilo potpuno suprotno od tadašnje mode povratka buržujskim vrijednostima u novorođenim mladim demokracijama bivšeg ortodoksno ljevičarskog istoka).

Najvažnija djela[uredi | uredi kod]

  • Česká radikální demokracie (Češka radikalna demokracija), Prag 1958.
  • Dialektika konkrétního (Dijalektika konkretnog), Prag 1963., 1965, 1966
    • Engleski prijevod: Dialectics of the Concrete, Dordrecht 1976.
    • Francuski prijevod: La Dialectique du concret, Pariz 1970., 1978.
    • Talijanski prijevod: Dialettica del concreto, Milano 1965, 1972.
    • Japanski prijevod: Tokio 1977
    • Njemački prijevod: Die Dialektik des Konkreten, Frankfurt am Main 1967, 1970, 1971, 1973, 1976.
    • Španjolski prijevod: Dialéctica de lo concreto, México 1967
    • Katalonski prijevod: Dialèctica del concret, Barcelona 1970
    • Portugalski prijevod: Dialética do Concreto, Rio de Janeiro 1969., 1976., 1985, Lisabon 1977.
    • Grčki prijevod: Η διαλεκτική του συγκεκριμένου, Αtena 1975.
    • Slovenski prijevod: Dialektika konkretnega, Ljubljana 1967.
    • Srpsko-hrvatski prijevod: Dijalektika konkretnog, Beograd 1967.
    • Švedski prijevod: Det konkretas dialektik, 1979
  • Moral und Gesellschaft (Moral i društvo), Frankfurt am Mein 1968, 1970
  • La nostra crisi attuale (Naša današnja kriza), Roma 1969, Barcelona 1971.
  • Století Markéty Samsové (Stoljeće Markete Samsove), 1993., 1995.
  • Jinoch a smrt (Mladić i smrt), Prag 1995.
  • Předpotopní úvahy (Pretpotopne misli), Prag 1997.
  • Poslední eseje (Posljednji esej), Prag 2004.

Izvori[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]