Karbonifer ili Karbon je geološki period paleozoika, koji je počeo krajem devona prije 340 miliona godina i završio s početkom perma prije približno 280 miliona godina.
Doba karbona je važno kako za geologiju tako i za ekonomiju na Zemlji. U tom geološkom periodu je zemaljska kora bila prilično nemirna, što je dovelo do geografskih promjena. U Evropi je stvoren veliki planinski lanac, koji se prostirao iz Irske i Engleske preko Normandije i Bretanje do centralne Francuske i dalje prema Belgiji, Njemačkoj i Češkoj prema Poljskoj. Istovremeno su se gibali i Rodopi i Ural. U podnožju novog gorja , koje se uzdizalo iz mora, su nastale velike močvare, koje je stalno popavljalo more s naslagama gline i pijeska i tako omogućilo povoljne uvjete za stvaranje ugljena. Orogenezu je omogućavalo i snažno vulkansko djelovanje. Značajne naslage iz tog doba su glinasti škriljevci, lapori, konglomerati, pješčenjaci te većina ugljena -Karbon-a, prema kome je taj period dobio ime.
Meganeura, veliki kukac iz kasnog karbona
Veliki Pulmonoscopius iz kasnog karbona dostizao je dužinu od 70 cm
Neobični morski pas Stethacanthus nastanjivao je mora u ranom karbonu
Primitivni tetrapod, Pederpes
Prvi sauropsid, Hylonomus
Prvi diapsid, Petrolacosaurus
Archaeothyris, vrlo rani sinapsid