Kalocsa

Kalocsa
	Panorama grada iz zraka
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 46°32′N 18°59′E / 46.533°N 18.983°E
Država	Mađarska
Županija	Bács-Kiskun
	Vlast
- gradonačelnik	Ferenc Török
	Površina
- Urbano područje	53.18 km²
	Stanovništvo (2015.)
- Urbano područje	16,136
- Urbana gustoća	303.4 stan./km²
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	8100
Pozivni broj	088
	Službena stranica www.kalocsa.hu/
Karta
	Kalocsa

Kalocsa (hrvatskosrpski: Kalača, njemački: Kollotschau, slovački: Koloca) je grad na jugu Mađarske od 16,136 stanovnika^[1], koji administrativno podpada pod Županiju Bács-Kiskun.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kalocsa leži na lijevoj obali Dunava, udaljena 142 km južno od Budimpešte.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kalocsa je postala biskupija još za vladavine prvog ugarskog kralja - sv. Stefana. Već u 11. vijeku uzdignuta je u rang nadbiskupije i bila je vrlo prosperitetni srednjovjekovni grad sve dok je nisu orobile Osmanlije.^[2] Ponovno se oporavila tokom 19. vijeka, ovaj put kao centar agrarnog kraja i prehrambene industrije.^[2]

Kalocsa je vjerojatno najbogatiji grad što se tiče folklora u Mađarskoj; gotovo svaki predmet iz Kalocse, od nošnje do veza eksplozija je boja i čudesnog dizajna.^[2]

Oba muzeja - folklorne umjetnosti i Károly Visky, posvećena su lokalnom folkloru. Grad je poznat po vezenim motivima, koje vezu žene i prodaju širom svijeta.^[2]

U Kalocsi je rođen Nicolas Schöffer, pionir kinetičke skulpture. Njegova rodna kuća pretvorena je u muzej, a na glavnom trgu koči se njegov 26-metarski kinetički svjetleći toranj.^[2]

Pored svega Kalocsa je poznata i po paprici, koja neobično dobro uspjeva zbog obilja sunca.^[2]