Kaljmijus

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kaljmijus
Ранок на Кальміусі.jpg
Lokacija
Države  Ukrajina
Gradovi Donjeck
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Jasinuvata
222 m
Ušće
  – aps. visina
Marijupolj
m
Dužina 209 km
Hidrologija
Protok
  – srednji

6,23 m³/s
Sliv
  – površina

5070 km²
Ulijeva se u Azovsko more

Kaljmijus (ukrajinski: Кальміус, ruski: Кальмиус) je rijeka na jugoistoku Ukrajine duga 209 km.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kaljmijus izvire kod grada Jasinuvata u Donečkoj oblasti, a uvire u Azovsko more. Sliv rijeke velik je oko 5070 km² i prostire se južnim dijelom Donječke visoravni.[1] Prosječni istjek kod ušća iznosi oko 6,23 m3/s.[1]

Vode rijeke intenzivno se koriste za navodnjavanje i za potrebe industrije. Zbog tog je u gornjem toku rijeke izgrađeno veliko akumulaciono jezero - Verhnekaljmiujskoe (Верхнекальмиусское водохранилищe)[1], a nakon tog još tri. Rijeka je danas dio hidrološkog kompleksa - Severski Donjec - Donbas, jer je riječnim kanalima povezana sa Severskim Donjecom, i sa gradom Donjeckom.[1]

Sam Kaljmijus nije plovan, ali na svom ušću u Azovsko more formira zgodan zaljev u kom leži luka Mariupolj.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema jednoj od pretpostavki, Kaljmijus je mitska rijeka Kalka na čijim se obalama 1223. odigrala bitka između rusko - polovskih sa mongolsko - tatarskim snagama.[1]

U brojnim dokumentima iz 16. do 17. vijeka rijeka se naziva Mijus, što je očito riječ turkijskog porijekla. No rijeka je imala (i to od 13. vijeka) i drugi naziv - Kala ili Kalka (to je riječ iranskog porijekla a znači; crno, prljavština, grijeh, blato) ona je kasnije ušla i u slavenske jezike kao riječ za blato.[1]

Da bi je razlikovali od prave rijeke Mijus i Slaveni i Turci negdje od 1571. počeli su koristiti današnje ime rijeke Kaljmijus, a to je sintagma koja je značila Blatni Mijus.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Кальмиус" (engleski). Географическая энциклопедия. http://dic.academic.ru/dic.nsf/enc_geo/2132. pristupljeno 04. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]