Kaštel (Buje)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kaštel - Castelvenere
Kaštel - Castelvenere na karti Hrvatske
Kaštel - Castelvenere
Kaštel - Castelvenere
Kaštel - Castelvenere na karti Hrvatske
Županija Istarska županija
Općina/Grad Buje-Buie
Geografske koordinate
 - z. š. 45.442 N
 - z. d. 13.656 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Broj domaćinstava 193
Pošta 52460 Buje (Buie)
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU

Kaštel (talijanski Castel Venere [kaˈstɛl ˈvɛːnere]), naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Buja, Istarska županija, s 653 stanovnika.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kaštel se nalazi na brdu iznad doline Dragonje, 123 m n/v na granici Istre podijeljene između Slovenije i Hrvatske. u sastavu je Grada Buja.

Porijeklo imena[uredi - уреди | uredi izvor]

Pretpostavlja se da je na mjestu Kaštela bio rimski hram posvećen božici Veneri pa otud i naziv Kaštel Venere. Postoji druga pretpostavka, s obzirom da je to bio i histarsko-keltski kašteljer na kamenom vrhu da toponim dolazi od keltske riječi Vena (litica) koje su kasnije Rimljani promijenili u Veneris.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Kaštel - Castelvenere

Na tom je mjestu postojao prahistorijski kašteljer na što ukazuju i arheološka iskapanja u nekropoli (V-IV. st.pr.n.e.). Nalazi 24 urna s prilozima (fibule, naušnice, igle, narukvice prstenje) nalaze se u Trstu, Beču i Puli. Rimljani ovdje grade Castrum Veneris.

Zbog svog strateškog položaja (kontrola doline Dragonje) Kaštel je kroz čitavu povijest bio meta sukoba i ratnih pohoda. Nakon Ostrogota, Bizanta, Longobarda pa opet Bizanta i Franaka slijedi razdoblje smjena feudalnih vladara (v. Julija, Povijest).

1064. ili 1671. Artuico de Castro, upravitelj Pirana daje Kaštel Ulrtichu I. (Volrik) iz kuće Weimar-Orlamünde, vladar posebne istarske markgrofovije, Marchia et comitatus Histriae. 1077. car Henrik IV. formira Akvilejski eklezijastički principat u koji ulaze markija Carniola i grofovija Istra pa tako 1102. istarski markiz poklanja Kaštel Akvilejskoj patrijaršiji i tada Kaštel postaje administrativni centar. 1173. piranska crkva dobiva na poklon od koparskog biskupa desetinu od Kaštela. 1210. upravitelj Kaštela Dietrich obranio je utvrdu od napada Piranaca koji žele dominirati dolinom Dragonje.

U prvoj polovici XIII. st, Leonard od Arcana grof furlanski i markiz istarski brani se od pljački Slavena koji se spuštaju sa Ćićarije. 1281. Goričani i Akviljci se udružuju u borbi protiv Venecije. 1286. Venecijanska republika uz pomoć Kopra, Izole i Pirana, koji su se bunili protiv akvilejskog patrijarha, djelomično uništavaju Kaštel koji je priječio slobodnu trgovinu. Mirom u Trevizu 1291. Kopar i obala su pripali Veneciji, a Kaštel akvilejskom patrijarhu. 1300. patrijarh i dužd potpisuju ugoor po kome se u Kaštelu ne smiju više obnavljati zidine pa se sjedište patrijaršije za sjevernu Istru premješta u Buzet. 1307. u sukobu Buja (pod Aquilejom) i Pirana (pod Venecijom) Mlečanin Giovanni Zeno uništava dio zidina Kaštela te 1310. Buje i Kaštel oduzima patrijarsima, ali Akvilejci ponovno uspostavljaju svoju vlast. 1329. ponovno sukobi s Venecijom.

1420. definitivno Kaštel pod Venecijom, ali sukobi Buja i Pirana oko pripadnosti Kaštela se nastavljaju sve do 1463. kada Kaštel pripada Piranu sve do 1945, kad se definitivno pripaja općini Buje.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

U Kaštelu djeluje Zajednica Talijana - C.I. di Castelvenere

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema AU popisu i 1910. Kaštel je s okolnim naseljima imao 1.245 stanovnika, a od toga je kod 812 talijanski bio materinji jezik, 362 slovenski, a kod 71 hrvatskosrpski jezik.

Po popisu iz 1991. Kaštel je vjerojatno bio etnički najizmješanije stanovništvo. Bilo je 32,21% Talijana, 28,80% Hrvata, 15,69% Slovenaca, 13,14% Istrijana i 2,8% Bošnjaka

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine naselje je imalo 516 stanovnika[1] te 193 obiteljskih kućanstava.[2], a 2011. naselje je imalo 643 stanovnika.[3]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4]


Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]