Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica

[[Datoteka:Naval Ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg|250px|{{{opis_slike}}}]]

Segment Jugoslovenske vojske
Lokacija osnivanja  Kraljevina Jugoslavija
Jačina 32 ratna broda, hidroaviona
Komandanti
Komandant Ciril Metod Koch [1]
Dragutin Prica [1]





Angažovanje
Bitke Aprilski rat

Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica bila je grana oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije. U sklopu mornarice, djelovala je i riječna flotila sa sjedištem u Novom Sadu, te mornarička avijacija koja je uglavnom imala hidroavione.

Postojala je od 1. decembra 1918. do 16. aprila 1941. godine. Nastala je proglašenjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a prestala je službeno postojati nakon Aprilskog rata 1941. godine, iako su se neke njezine manje jedinice nastavile boriti i nakon tog perioda u sklopu savezničkih mornarica na Bliskom Istoku.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica nastala je preuzimanjem nešto malo brodova od K.u.K. Kriegsmarine 1918. Njoj je od flote te velike mornaričke sile pripalo jako malo, jer se tome protivila Kraljevina Italija koja je bila apriori protiv toga da sa susjedne strane Jadrana ima opasnog rivala. Kao ratni plijen njoj je pripalo 12 modernih torpednih čamaca, četiri zastarjela minolovca, četiri oklopna riječna monitora i nešto pomoćnog brodovlja. Flota je dodatno ojačana tokom 1920-ih, kupnjom u Njemačkoj šest minolovca "M" klase i stare lake krstarice Niobe. Nakon tog je flota ojačana nabavom velikog razarača Dubrovnik izgrađenog u Glasgowu ranih 1930-ih.

Krajem 1930-ih flota je ojačana nabavom dviju podmornica klase Osvetnik od francuskog brodogradilišta Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire iz Nantesa, isto brodogradilište izgradilo je i razarač Beograd na osnovu kojeg je splitsko brodogradilište Jadranska brodogradilišta A.D. izgradilo dva slijedeća razarača istog tipa; Ljubljana i Zagreb. [2]

Stanje brodovlja Jugoslavenske kraljevske ratne mornarice u vrijeme kapitulacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Tip plovila Ime ili oznaka Brodogradilište Godina porinuća Tonaža Opaske
Laka krstarica: Dalmacija Bremen 1899 2360
Razarači: Dubrovnik "Yarrow" Glasgow 1931 1880
Beograd "Chantiers - Loire" Nantes 1937 1210
Zagreb Jadranska brodogradilišta Split 1938/39 1210 Njega su 1941. potopili oficiri Sergej Mašera i Milan Spasić u Boki Kotorskoj [3]
Ljubljana Jadranska brodogradilišta Split 1938/39 1210 Potopljen 1940 i popravljen
Stari torpedni čamci T-1 "Stabilimento Tecnico Triestino" Trst 250 Brod nekadašnje austro-ugarske ratne mornarice
T-3 "Stabilimento Tecnico Triestino" Trst 250 Brod nekadašnje austro-ugarske ratne mornarice
T-5 "Danubius" Rijeka 1913/15 250 "
T-6 "Danubius" Rijeka 1913/15 250 "
T-7 "Danubius" Rijeka 1913/15 250 "
T-8 "Danubius" Rijeka 1913/15 250 "
Moderni torpedni čamci: Orjen "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Velebit "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Dinara "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Triglav "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Suvobor "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Rudnik "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Kajmakčalan "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Durmitor "Lussen" Vegesack 1936/37 60
Uskok "Thornycroft" Glasgow 1927 15
Četnik "Thornycroft" Glasgow 1927 15
Podmornice: Hrabri "Armstrong" Newcastle upon Tyne 1926 975/1164
Nebojša "Armstrong" Newcastle upon Tyne 1926 975/1164
Smeli "Chantiers-Loire" Nantes 1928/29 809
Osvetnik "Chantiers-Loire" Nantes 1928/29 809

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Admirali JKRM" (hrvatski). Paluba info. http://www.paluba.info/smf/index.php?topic=13124.5;wap2. pristupljeno 26. 08. 2012. 
  2. Denis Krnić. "Povijest splitske brodogradnje: Francuzima dugujemo škver" (Hrvatski). Slobodna Dalmacija. http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/38237/Default.aspx. pristupljeno 28. 08. 2012. 
  3. "Kako je razarač Zagreb potopljen" (Hrvatski). Military forum. http://www.mycity-military.com/Drugi-svetski-rat/Kako-je-razarac-Zagreb-potopljen.html. pristupljeno 28. 08. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]