Josip Thune
| Josip Thune | |
|---|---|
| Rođenje | 25. 3. 1899. Beč, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 19. 3. 1985. (dob: 85) Zagreb, SFR Jugoslavija |
| Počivalište | Mirogoj, Zagreb |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov[1][2][3] |
| Državljanstvo | SFR Jugoslavija |
| Zanimanje | gudač, violinist |
| Suprug/a | Jelisava (Ptiček) Thune |
| Djeca | Daniel Thune |
| Roditelji | Sigmund Thune |
Josip Thune (Beč, 25. 3. 1899 – Zagreb, 19. 3. 1985), jugoslavenski gudač-violinist.
Biografija[uredi | uredi kod]
Josip Thune je rođen 19. 3. 1899 u Beču za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Potječe iz židovske porodice Sigmunda Thunea. Od 1923 bio je druga violina u orkestru Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu. Okupacijom Kraljevine Jugoslavije tj. uspostavom marionetske Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Josip je prešao na katoličku vjeru, no ono što je znatno olakšalo njegov položaj bilo je to što mu je supruga bila katolkinja. Unatoč tome, Josip je zajedno sa suprugom Jelisavom i sinom Danielom bio prisiljen preuzeti žutu Davidovu zvijezde koju su trebali nositi na odjeći. Također je bio primoran podnijeti obveznu prijavu imetka Židova "Uredu za obnovu privrede Ministarstva narodnoga gospodarstva". U toj prijavi je naveo da posjeduje zemljište na zagrebačkoj Knežiji, gotovinu i dragocjenosti (dva vjenčana prstena i tanki lančić) od 5.500 YUD, stari namještaj u vrijednosti od 8.000 YUD, gusle na kojima svira u iznosu od 5.000 YUD i plaću u iznosu od 2.600 YUD. Kao jedan od rijetkih Židova uspio je ostati u HNK-u za cijelo vrijeme trajanja NDH. Josip i njegova porodica su uspjeli preživjeti Holokaust.[1] Više od 50 godina proveo je u orkestru zagrebačke opere Hrvatskog narodnog kazališta (HNK).[2] Umro je 19. 3. 1985 u Zagreb, te je pokopan na židovskom dijelu groblja Mirogoj.[4]
Reference[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Banović, Snježana (2012). Država i njezino kazalište, Zagreb: Profil knjiga. ISBN 978-953-319-454-7
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj., Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9