Josip Marija Carević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Dr. mons. Josip Marija Carević (Metković, 16. veljače 1883. - Strmec, 10. svibnja 1945.), hrvatski svećenik, biskup i mučenik.

Kao pitomac splitskog sjemeništa završio je gimnaziju na državnoj klasičnoj gimnaziji u Splitu, a kao pitomac rimskog zavoda Germanicum-Hungaricum studirao je filozofiju i teologiju na Papinskom sveučilištu Gregoriana, gdje je doktorirao.

U Rimu je 28. listopada 1908. zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije. Dubrovačkim je biskupom imenovan 13. travnja 1929., biskupski red je primio u Zagrebu 4. kolovoza, a upravu biskupije je preuzeo 8. rujna 1929.[1]. Za vrijeme svog mandata u Dobrovniku, 1935. godine dao je podići poznati dubrovački simbol Križ na Srđu kao spomen na 1900 godina od Kristovog raspeća.

Dana 9. veljače 1940. godine odstupio je s dužnosti, te je umirovljen u Hrvatskom zagorju, gdje se stavio se na raspolaganje nadbiskupu blaženom Alojziju Stepincu za pomoć u pastoralnim potrebama. U to vrijeme imenovan je naslovnim biskupom turskog Aristiuma[2].

Okrutno je mučen i ubijen nakon Drugog svjetskog rata, do danas nerazjašnjenom odlukom partizanskih vlasti, a ne zna mu se ni za grob. Josip Marija Carević jedini je hrvatski biskup koji je otvoreno smaknut odmah po dolasku partizana na vlast.[3]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Stjepan Kožul: "Martirologij Crkve zagrebačke", Zagreb, 1998., str. 34.-39.
  • Želimir Puljić, Mile Vidović: "Josip Marija Carević, biskup dubrovački, 1883.-1945.", Matica hrvatska Ogranak Metković, Dubrovnik-Metković, 2002.

Izvori[uredi | uredi kod]

Prethodnik: Dubrovačka biskupija Nasljednik:
Josip Marčelić Pavao Butorac