Nacionalni park Yosemite
| Nacionalni park Yosemite Yosemite National Park and Preserve | |
|---|---|
 Pogled na dolinu Yosemite | |
| Lokacija | |
| Položaj | sjeverozapad Kalifornije |
| Najbliži grad | Mariposa |
| Država |  SAD Kalifornija |
| Koordinate | |
| Historija | |
| Osnovan | 1864.[1] |
| Karakteristike | |
| Površina | 308.000[1] ha |
| Administracija | |
| Posjećenost | 3,853.404 |
| Web-stranica | |
| www.nps.gov | |
Yosemite (engleski: Yosemite National Park) je nacionalni park i rezervat prirode na jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država u Kaliforniji.[1]
Geografija[uredi | uredi kod]
Nacionalni park Yosemite leži na istoku Kalifornije u srcu planinskog masiva Sierra Nevada, udaljen oko 225 km istočno od San Francisca i oko 160 km jugoistočno od Sacramenta.[1] Park ima površinu od 3 080 km²,[1] što i nije tako puno, ali je sa svih strana okružen nacionalnim šumama, pa se doima puno većim. Na udaljenosti od 25 km u smjeru istoka leži Nacionalni spomenik Devils Postpile, a 65 km jugoistočno Nacionalni park Kings Canyon.
Uprava parka smještena je u selu Yosemite, pored gradića Yosemite Valley, na zapadu parka.[1]
Historija[uredi | uredi kod]
Yosemite je proglašen američkim nacionalnim parkom još 1864., kao jedan od prva četiri parka.[1] Godine 1984.[1] uvršten je na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Americi. zbog svojih glacijalnih dolina, slapova, glacijalnih jezera, morena i centralne doline u obliku slova U, kao reprezent svih vrsta reljefa od granita kog su oblikovali glečeri, i zbog bogate i raznolike flore i faune.[2]
| Nacionalni park Yosemite | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| SAD | |
| Koordinate: | |
| Registriran: | 1984.(8. zasjedanje) |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | vii, viii |
| Referenca: | UNESCO |
| Karta | |
  Yosemite | |
Veći dio parka leži unutar sliva rijeka Merced i Tuolumne. Teren parka penje od zapada prema istoku, a istočna granica parka je vododjelnica. Većina najviših planina od kojih su mnoge više od 3 050 metara, leži na jugoistoku parka, a najviša je Planina Lyell, visoka 3 997 metara. Glacijacijom je oblikovan niz dubokih dolina u obliku slova U, od kojih se naročito ističe Dolina Yosemite.[1] To je u stvari uski kanjon (širok od 0,8 do 1,6 km) rijeke rijeka Merced, dug nekih 11 km, koji se u blagom luku zavija. On je poput zida, okružen strmim stijenama u obliku kupola, koje se uzdižu iznad doline od 900 do 1 200 metara iznad doline. Najveća od tih kupola je El Capitan, monolitna granitna stijena pored zapadnog kraja doline, visoka 2307 metra. Nad samim ulazom u dolinu nadvija se velika granitna stijena Half Dome, visoka 2693 metara, sa čijeg se vrha pruža pogled na cijelu dolinu.[1]
Velika atrakcija parka su Slapovi Yosemite (Yosemite Falls) koji se sastoje od gornjeg i donjeg slapa i kaskada između njih, njihov zajednički pad sa visine od 740 metara je jedan od najviših slapova na svijetu. Ostali poznati slapovi u dolini su Bridalveil, Nevada, Ribbon i Vernal.[1]
Unutar parka ima oko 300 manjih i većih jezera, od kojih su najpoznatije Smaragdno i Jezero Merced, uz to unutar parka ima 260 km različitih vodotoka, 1300 km pješačkih staza te oko 560 km cesta.
Klima[uredi | uredi kod]
Klima u Parku Yosemite je pod snažnim utjecajem visine i planinskog terena. Ljeta su topla, s mnogo vrućih dana kad temperature nerijetko pređu i 32 °C u dolini, ali se isti taj dan posljepodne mogu dogotiti i oluje, pogotovo na višim nadmorskim visinama. Zime su hladne i snježne, iako je čak i usred zime u dolini često ugodno toplo, ali su temperature na višim nadmorskim visinama obično duboko ispod nule. Količina padalina je umjereno visoka, a zimi je nešto veća kad uglavnom pada snijeg, ukupna prosječna godišnja količina padalina u dolini iznosi oko 910 mm, a snijega padne prosječno oko 1650 mm.[1]
Flora[uredi | uredi kod]
Biljni svijet parka mijenja se sa visinom. Po nižim predjelima parka raste raštrkano bjelogorično i crnogorično drveće, grmlje i livade pune divljeg cvijeća u proljeće. Na razini Doline Yosemite rastu prave velike četinjarske šume, a među njima i divovske sekvoje naročito kod lokaliteta - Mariposa Grove u južnom dijelu parka. Po višim predjelima parka rastu planinski borovi, a po najvišim kod stjenovitih vrhova samo bilje otporno na hladnoću, kao što su lišaji.[1]
Fauna[uredi | uredi kod]
Životinjski svijet parka je bogat i raznovrstan, od velikih sisavaca tu su; ušati jeleni (Odocoileus hemionus), mrki medvjedi, kojoti, planinski lavovi (pume) i endem]]ski i ugroženi američki mufloni (Ovis canadensis sierrae). Od manjih sisavaca ima brojnih vrsta vjeverica, burundukija, šišmiša, a tu živi i rijetka i ugrožena kuna ribolovac (Martes pennati pacifica). Po parku živi više od 250 vrsta ptica, od kojih 165 vrsta tu i žive ili ga redovito posjećuju, a ostale samo povremeno. Osim toga po parku živi i velika populacija vodozemaca (daždevnjaci, žabe, gušteri, kornjače i ribe (osobito pastrve).[1]
