Johann Georg od Jägerndorfa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Johann Georećg na graviri koju je izradio Matthäus Merian (1662)

Markgrof Johann Georg od Jägerndorfa (njemački: Johann Georg von Jägerndorf; češki: Jan Jiří Krnovský; 16. decembar 1577 - 2. mart 1624) bio je njemački plemić, koji je služio kao administrativni biskup Strasbourga od 1592. do 1604. godine, te bio vojvoda Jägerndorfa (Krnova) u Šleskoj od 1607. do smrti.

Rođen uWolmirstedtu, Johann Georg je bio drugi sin izbornog kneza Joachima Friedricha od Brandenburga u Katharina von Brandenburg-Küstrin. Kao i svi muški članovi porodice, držao je kurtoaznu titulu markgrofa Brandenburga. Zajedno sa bratom Johannom Sigismundom je 1588. godine poslan na studij u Strasbourški univerzitet. Tamo su braća, odgojena kao luterani, došli pod uticaj kalvinističkog nauka.[1]

Nakon smrti biskupa Johanna von Manderscheida, protestantska većina u biskupiju Strasbourg je 20. maja 1592. godine izabrala 15-godišnjeg Johanna Georga kao administratora biskupije. Ta je odluka za svrhu imala ujediniti sve njemačke protestante iza jedne ličnosti ili porodiuce. Katolička manjina je, pak, za biskupa izarbala Charlesa od Lorrainea nasuprot Johannu. To je u Strasbourgu dovelo do dvanaestogodišnjeg oružanog sukoba poznatog kao Biskupski rat.[2] On je 22. novembra 1604. godine okončan Sporazumom u Hagenauu kojim je Johann Charlesu prepustio biskupiju u zamjenu za financijsku i drugu kompenzaciju.[1]

Godine 1607. je od oca dobio Vojvodstvo Jägerndorf, koje je prije toga pripadalo Georgu Friedrichu od Ansbacha. Car Rudolf II, vladar čeških krunksih zemalja u koje je spadao i Jägerndorf, odbio je to prihvatiti tražeći da mu se predaju Beuthen i Oderberg. Rudolfovi nasljednici Matija i Ferdinand II su, međutim, od Johanna primili zakletve vjernosti 1611. i 1617. godine. Sva sporna pitanja su riješena 17. maja 1618. godine kada je Johannov posjed nad Jägerndorfom poostao konačan.[1]

Ubrzo nakon toga je u susjednoj Češkoj izbio protestantski ustanak protiv Habsburgovaca. Johann se pridružio češkim ustanicima, ali ispočetka nije igrao važnu ulogu u ratu. Kada je godine 1620. ustanak skršen, Ferdinand II mu je formalno oduzeo Jägerndof 29. januara 1621. godine. Johann je to odbio prihvatiti te se zajedno sa vojskom najamnika nastavio boriti u Šleskoj, a potom se sa svojim snagama priključio transilvanijskom knezu Gaboru Bethlenu u Mađarskoj. Sa njime je ostao nakon Nikolsburšjog mira te umro u slovačkom mjestu Levoča.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hirsch 1881
  2. Wilson 2014: str. 210–11

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Hirsch, Theodor (1881). „Johann Georg”. Allgemeine Deutsche Biographie. 14. pp. 175–76. 
  • Wilson, Peter (2014). The Thirty Years War: Europe's Tragedy. London: Belknap Press. ISBN 978-0674062313.