Jasna Babić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jasna Babić
Rođen/a13. 2. 1957. (1957-02-13)
Zadar
Umro/la31. 10. 2017. (dob: 60)
Zagreb
Zanimanjenovinarka i politologinja

Jasna Babić (Zadar, 13. veljače 1957. – Zagreb, 31. listopada 2017.), jugoslavenska i hrvatska novinarka i politologinja.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođena je 13. veljače 1957. u Zadru.[1] Diplomirala je 1988. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu.[2] Prvi novinski tekst objavila je s deset godina u sarajevskim Malim novinama u koje je poslala vijest o otvorenju željezničke pruge Knin–Zadar.[3] Krajem 1970-ih počela je pisati za omladinski časopis Polet u kojem je objavljivala zapažene reportaže.[4] Za seriju reportaža Polet on the road, gdje je autostopom s fotografom putovala kroz Jugoslaviju od Jesenica do Gevgelije, osvojila je svoju prvu strukovnu nagradu.[5][6] Istovremeno je pisala tekstove i za Studentski list. U drugoj polovici 1980-ih prešla je u Danas, gdje se etablirala kao vrhunska reporterka prateći događaje koji su doveli do raspada Jugoslavije.[7]

Nakon vrlo kratkog pisanja u Zapadu, jednoj od prvih privatnih jugoslavenskih novina, 1990. zajedno s drugim kolegama osnovala je Globus u kojem je radila kao ratna reporterka.[3] Zbog nezadovoljstva izdavačko-poslovnom politikom u tom listu, sredinom 1990-ih s Ivom Pukanićem i Denisom Kuljišem odlučila je pokrenuti Nacional.[3] Za seriju članaka koje je 1996. u tom listu objavila o prisluškivanju čelnikâ oporbenih stranaka, sindikalnih lidera i nezavisnih novinara dobila je Nagradu »Marija Jurić Zagorka« za istraživačko novinarstvo.[8] Istodobno je pisala za dnevnik Republika.

Nakon razlaza s Ivom Pukanićem i odlaska iz Nacionala promijenila je nekoliko redakcija, od Slobodne Dalmacije i Večernjeg lista do Jutarnjeg lista. Zbog izjave u rujnu 2000. da je HDZ »zločinačka organizacija«, upotrijebivši prva kasnije čest izraz u tom kontekstu, izazvala je oštru reakciju Ive Sanadera, predsjednika HDZ-a.[9] U ljeto 2009. neposredno nakon ostavke premijera Sanadera prva je objavila tekst o aferi Fimi media u kojem je prikazala veze premijera s tom tvrtkom.[9] Nakon što joj je 2010. uručen otkaz u Europapress holdingu odlučila je posve preći u nezavisno novinarstvo,[10] okrećući se polako sve čitanijem, no financijski nesigurnijem internetskom novinarstvu. Honorarno je pisala za Lupigu, Express, 24express i dr.[2][11] Za trideset godina intenzivnog i predanog novinarskog rada u kojem je dobrom informiranošću, beskompromisnim pristupom i vrsnim stilom ispisala mnogo tekstova dobila je Nagradu za životno djelo »Otokar Keršovani« za 2016.[2][12]

Posvetivši velik dio novinarske karijere otkrivanju afera, raskrinkavanju kriminalaca, pisanju o mafiji, ubojstvima, ratnim zločinima te političkim manevrima u vodećim političkim strankama, svoja saznanja objavila je u dvjema knjigama, Zagrebačka mafija (2003) i Urota Blaškić (2005). U njima je prikazala širi kontekst umrežavanja podzemlja, kriminalaca i predstavnika državnih institucija, obavještajnih službi i pravosuđa u Hrvatskoj.[8][13] Posljednjih desetak godina života bavila se istraživanjem srednjovjekovnih procesa protiv vještica u Zagrebu i okolici, što je 2015. objavila u knjizi Vještice oko Velikog Gradišća.[7][14]

Zbog narušena zdravlja, od siječnja 2015. kretala se s pomoću invalidskih kolica.[2][7] Umrla je 31. listopada 2017. u Zagrebu na Klinici za plućne bolesti Jordanovac, gdje se posljednjih nekoliko mjeseci života liječila od karcinoma.[15] Prema vlastitoj želji, svoje tijelo je nakon smrti darovala u istraživačke i obrazovne svrhe, ne želeći nikakav obred sahrane.[16]

Nagrade[uredi | uredi kod]

Djela[uredi | uredi kod]

  • Zagrebačka mafija, Zagreb 12003., 22004. (prošireno i dopunjeno izd.), 32010. i 42015.
  • Urota Blaškić, Zagreb : Večernji list, 2005.
  • Vještice oko Velikog Gradišća, Zagreb : Biakova, 2015.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ „In memoriam Jasna Babić: Odlazak hrabre novinarke”. Novosti. 31. listopada 2017. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Nagrade HND-a: Zoran Šprajc novinar godine, Jasna Babić dobitnica nagrade za životno djelo”. Hrvatsko novinarsko društvo. 3. svibnja 2017. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Skender, Melisa (13. lipnja 2017.). „INTERVJU - Jasna Babić: Novinarstvo i novinare planski se uništava”. Hrvatsko novinarsko društvo. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  4. ↑ „Radni vijek posvetila otkrivanju afera: Jasna Babić pisala je o mafiji, ubojstvima, ratnim zločinima, ali i političkim manevrima od Tuđmana do Sanadera”. Slobodna Dalmacija. 31. listopada 2017. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  5. ↑ Simić, Zoran (31. listopada 2017.). „Jasni, s tugom (i radošću za sve što smo prošli)”. Radio Gornji grad. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  6. ↑ Bakotin, Jerko (30. svibnja 2017.). „FELJTON - HRVATSKA ŠTAMPA 80-IH I DANAS: „Slovenci su imali više slobode da kažu ono što je naša generacija mislila“”. Lupiga. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 Bajruši, Robert (31. listopada 2017.). „ODLAZAK JEDNE OD NAJBOLJIH NOVINARKI Raskrinkavala mafijaške likvidacije, otkrivala detalje iz Tuđmanove mladosti, no jednu priču nikad nije završila”. Jutarnji list. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  8. ↑ 8,0 8,1 P. N. (31. listopada 2017.). „Umrla je velika hrvatska novinarka: Zbogom, Jasna”. Novi list. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  9. ↑ 9,0 9,1 „Nedjeljom u 2 - Jasna Babić”. Hrvatska radiotelevizija. 2. siječnja 2011. str. 55:31–56:07. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  10. ↑ „Otkaz Jasni Babić: "Ovo je još jedan od dokaza da EPH-u nema spasa"”. Index. 15. travnja 2010. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  11. ↑ „'Bila je hrabra, tajne službe su kopale čak i po njenom smeću'”. 24 sata. 31. listopada 2017. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  12. ↑ „BRITKA, NEPOKOLEBLJIVA I NEUSTRAŠIVA Umrla Jasna Babić, nekadašnja vrsna novinarka Nacionala i brojnih redakcija”. Nacional. 31. listopada 2017. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  13. ↑ Kukec, Tomislav (31. listopada 2017.). „IN MEMORIAM: Preminula je Jasna Babić, najveća istraživačka novinarka ovih prostora”. 100posto.hr. Arhivirano iz originala na datum 2017-11-10. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  14. ↑ V. M. (31. listopada 2017.). „Umrla je Jasna Babić, novinarka koja je razotkrila zagrebačku mafiju”. Index. Pristupljeno 1. studenoga 2017. 
  15. ↑ „PREMINULA VELIKA HRVATSKA NOVINARKA JASNA BABIĆ Započela je u omladinskim novinama, pisala je u gotovo svim relevantnim hrvatskim dnevnim listovima”. Jutarnji list. 31. listopada 2017. Pristupljeno 31. listopada 2017. 
  16. ↑ I. F. (31. listopada 2017.). „OTIŠLA JE JASNA: Nema sprovoda, samo golema ostavština”. Lupiga. Pristupljeno 31. listopada 2017. 

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Jasna_Babić&oldid=41567987