Jacopo della Quercia

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jacopo della Quercia
renesansa

Vasarijev portretni crtež Jacopa
Biografske informacije
Rođenje oko 1374.
Smrt 20. oktobar 1438.
Nacionalnost Talijan
Opus
Polje skulptura
Znamenita djela

Jacopo della Quercia pravim imenom 'Jacopo di Piero[1] (Siena, oko 1374. - Siena, 1438.), bio je utjecajni toskanski ranorenesansni skulptor.[2]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Jacopo je odrastao u porodici umjetnika - zanatlija, otac Piero d'Angelo, bio je graver i zlatar[1], a brat Priamo slikar. Jacopo je 1401. sudjelovao na natječaju za brončana vrata Firentinske krstionice, koji je osvojio Lorenzo Ghiberti. Već oko 1406. Jacopo je isklesao grobnicu Ilarije del Carretto u katedrali San Martino u Lucci. Od te monumentalne grobnice preostao je jedino sarkofag sa likom Ilarije. Nakon tog je 1408. u Ferrari je isklesao skulpturu Djevice i djeteta, koja se danas čuva u muzeju katedrale. Godinu dana kasnije dobio je narudžbu za fontanu - Fonte Gaia na sienskom centralnom trgu - Piazza del Campo (danas je zamjenjena replikom; orginal se čuva u loggi Gradske vijećnice.[2]

Izgleda da je tu slavnu i vrlo orginalnu fontanu u nekoliko navrata modificirao, a najviše između 1414. - 1419. Istovremeno je radio na skulpturi apostola za fasadu katedrale u Lucci, i dvije narudžbe za porodicu Trento; oltar u crkvi San Frediano i dvije grobnice u istoj crkvi za Lorenza Trenta i njegovu suprugu.[2]

Nakon tog je 1417. počeo raditi na dva brončana reljefa za baptisterij San Giovanni u Sieni. Kako je bio spor, uspio je dovršiti samo Zaharija u hramu, a drugi je bio dat Donatellu.[2]

Između 1425.-37. izveo je svoje glavno djelo - skulpture i reljefe na portalu Bazilike sv. Petronija u Bologni. Na njemu se redaju scene iz Staroga zavjeta (Postanak, Stvaranje Eve) i Kristova života, sve do proroka i sv. Marija sa djetetom, sv. Petronijem i sv. Ambrozijem).[3]

Pred kraj tog posla 1435. postavljen za protomajstora Sienske katedrale, gdje je trebao raditi na dekoriranju (nedovršene) Kapele Casini.[2]

Njegov inovativni skulptorski stil nije imao neposrednih sljedbenika nit u Sieni, Bologni a niti u Lucci, tek kasnije se vidio u radovima Michelangela.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Jacopo di Piero" (talijanski). Trecanni. http://www.treccani.it/enciclopedia/jacopo-di-piero_%28Dizionario-Biografico%29/. pristupljeno 20. 12. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Jacopo della Quercia" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/biography/Jacopo-della-Quercia. pristupljeno 20. 12. 2018. 
  3. "Jacopo della Quercia" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMH. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28460. pristupljeno 20. 12. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]