János Bolyai

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
János Bolyai
portret Janoša Boljaja
Rođenje 15. decembar 1802.
Smrt 27. januar 1860.

Janoš Boljaj (mađ. Bolyai János; 18021860) je mađarski matematičar. On jedan je od najznačajnijih matematičara na polju hiperboličke geometrije. Ova disciplina razvija se od prve polovine XIX veka, zahvaljujući radu Nikolaja Ivanoviča Lobačevskog.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Janoš je po profesiji bio vojni inženjer i imao je čin kapetana u austrijskoj vojsci. Njegov otac, Farkaš Boljaj, bio je Gausov prijatelj iz studentskih dana. U svojim pismima Gausu, on iznosi rezultate svog sina s područja hiperboličke geometrije. Gaus odgovara kako ne može da hvali rezultate mladog Janoša, jer bi time hvalio sebe, odajući mu time priznanje. Naime, Gaus je stvarno i sam došao do istih rezultata, ali nije smio da ih objavi, plašeći se odjeka koji bi ti radovi mogli izazvati u naučnim krugovima.

Prve rezultate Boljaj je objavio kao dodatak radu svog oca, a kasnije ih Farkaš Boljaj izdaje pod nazivom: "Prilog koji sadrži nauku o prostoru apsolutno istinitu, koja ne zavisi o istinitosti ili lažnosti Euklidovog V postulata, sa dodatkom, u slučaju lažnosti, geometrijske kvadrature kruga."

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Martin Gardner, Non-Euclidean Geometry, Chapter 4 of The Colossal Book of Mathematics, W.W.Norton & Company, 2001, ISBN 0-393-02023-1
  • M. J. Greenberg, Euclidean and Non-Euclidean Geometries: Development and History, 3rd edition, W. H. Freeman, 1994
  • Elemér Kiss: Mathematical gems from the Bolyai chests. János Bolyai's discoveries in number theory and algebra as recently deciphered from his manuscripts. Translated by Anikó Csirmaz and Gábor Oláh. Akadémiai Kiadó, Budapest; TypoTeX, Budapest, 1999. 200 pp. ISBN 963-05-7563-9;
  • Tibor Weszely: János Bolyai. Die ersten 200 Jahre, Birkhäuser, 2013 (translated from Humgarian by Manfred Stern), ISBN 978-3-0346-0046-0

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]