Iğdır

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Iğdır
Centar grada
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 39°55′N 44°02′E / 39.917°N 44.033°E / 39.917; 44.033
država  Turska
regija Istočna Anadolija
provincija Iğdır
Vlast
 - gradonačelnik Mehmet Nuri Güneş
Površina
 - Ukupna 1 431 km²
Visina 861
Stanovništvo (2012.)
 - Grad 82 656
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 76000
Pozivni broj (+90) 476
Službena stranica www.igdır
Karta
Iğdır na mapi Turske
Iğdır
Iğdır
Iğdır na karti Turske

Iğdır (armenski: Իգդիր / Igdir) po uzoru na nedaleki antički azerbajdžanski İgdır, je administrativni centar istoimene provincije - Iğdır na istoku Turske od 82 656 stanovnika.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Iğdır leži u jugoistoku turske regije Istočna Anadolija pored granice sa Armenijom. Grad se prostire po visoravni uz granicu, na nadmorskoj visini od 861 m, ali se već 40 km južno uzdižu obronci najviše turske planine - Ararat (Ağrı Dağı).

Iğdır je inače udaljen oko 14 km južno od armenske granice, i oko 165 km od Jezera Van.

Historija[uredi | uredi kod]

Historičari vjeruju da je Iğdır za srednjeg vijeka bio armenski grad - Tsolakert. Od 1555. grad je dio perzijske Safavidske Monarhije pod čijom je dominacijom ostao sve do početka 19. vijeka, uz kratkotrajne prekide kad su njime vladale Osmanlije; 1578. - 1605., 1635. - 1636. i 1722. - 1746.

Nakon Rusko-perzijskog rata (1826. − 1828.) gradom vladaju Rusi i dio je Armenske oblasti. Za njihove vlasti podignute su prve dvije škole i 3 crkve.

Nakon Oktobarske revolucije - gradom vlada privremeni komitet , ali su ga u maju 1918. zauzele osmanske snage. Nakon Primirja iz Mudrosa grad je dodjeljen Demokratskoj Republici Armeniji ali to nova vlada Republike Turske nije prihvatila pa je 1920. poduzela ofenzivu i zauzela grad.

Nakon tog su lokalni Turci uz pomoć vlasti organizirali masovna ubistva i progon Armenaca po gradu i okolici, ti događaji su danas poznati kao Armenski genocid. U spomen na taj događaj podignut je spomenik sa mauzolejem 1999.

Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]