It (miniserija)

Stephen King's It
Promotivni poster
Žanr	horor, drama
Format	miniserija
Scenario	Lawrence D. Cohen Tommy Lee Wallace
Režija	Tommy Lee Wallace
Nastupaju	Harry Anderson Dennis Christopher Richard Masur Annette O'Toole Tim Reid John Ritter Richard Thomas Tim Curry
Naracija	Tim Reid
Kompozitor muzičke teme	Richard Bellis
Zemlja porijekla	Sjedinjene Države
Jezik/ci	engleski jezik
Produkcija
Producent(i)	Mark Basino Allen S. Epstein Jim Green
Montažer(i)	David Blangsted Robert F. Shugrue
Fotografija	Richard Leiterman
Trajanje	192 minute (originalna verzija) 187 minuta (kućno izdanje)
Distributer	Warner Bros. Television
Emitiranje
Originalni kanal	ABC
Originalno prikazivanje	18. – 20. studenog 1990.

It (srpskohrvatski: Ono), punim imenom Stephen King’s It, američka je horor miniserija iz 1990. godine, temeljena na istoimenom romanu Stephena Kinga. Miniseriju od dvije epizode režirao je Tommy Lee Wallace, koji je i adaptirao scenarij zajedno s Lawrenceom D. Cohenom. Ova miniserija je bila prva adaptacija ovog Kingovog djela; godine 2017., snimljen je prvi nastavak nove adaptacije, koja zaključena nastavkom iz 2019. godine.

Priča se vrti oko nadnaravnog demona koji ima sposobnost mijenjanja oblika, a koji terorizira fiktivni gradić Derry, ME. Ono se u pravilu manifestira kao najveći strah osobe koju terorizira, mada se najčešće pojavljuje kao sadistički i dovitljivi klaun po imenu Pennywise. Protagonisti su Sretna sedmorka (The Lucky Seven), odnosno Klub gubitnika (The Losers Club), skupina djece s društvenih margina, koja otkrije Pennywisea i odluči se uništiti ga pod svaku cijenu. Radnja serije događa se kroz dva vremenska razdoblja - kada djeca prvi put susretnu Pennywisea tokom 1960. godine, odnosno, kada se kao odrasli ljudi vraćaju u Derry tokom 1990. godine kako bi ga konačno uništili.

It je uključivala ansamblsku postavu u kojoj su glavne uloge tumačili Richard Thomas, John Ritter, Annette O'Toole, Harry Anderson, Dennis Christopher, Tim Reid i Richard Masur kao članovi Kluba gubitnika, te Tim Curry kao Pennywise. Glavne likove su u prvom dijelu, kao djecu, tumačili Jonathan Brandis, Seth Green, Emily Perkins, Brandon Crane, Adam Faraizl, Marlon Taylor i Ben Heller. U sporednim ulogama pojavljuju se Michael Cole, Jarred Blancard, Gabe Khouth, Chris Eastman, Olivia Hussey, Frank C. Turner, Tony Dakota, Michael Ryan, Tom Heaton, William B. Davis i Chelan Simmons.

Lawrence D. Cohen, kojega je ABC unajmila da adaptira Kingov roman od preko 1,100 stranica, inicijalno je zamislio osmosatnu adaptaciju u četiri dijela. Cohen je na kraju morao sabiti izvorni materijal u trosatnu miniseriju u dva dijela, zadržavajući pritom osnovne elemente priče, ali odbacujući brojne sporedne radnje zbog ABC-jevog rasporeda. Produkcija je započela početkom 1990. godine, a samo snimanje je trajalo tri mjeseca i odrađeno je u kanadskom gradu New Westminster.

It je premijerno prikazan 18. i 20. studenog 1990. godine na ABC-ju, ostvarivši gledanost od 30,000,000 ljudi tokom premijere. Kritičari su pohvalili seriju, a posebno Curryja u ulozi Pennywisea. Za svom radu na miniseriji, Richard Bellis je dobio Primetime Emmy Award za najbolju muzičku kompoziciju za miniseriju, film ili specijalni program.

Sinopsis

Prvi dio

Godine 1960., u gradiću Derryju, ME, maleni Georgie Denbrough igra se na kišnoj ulici s papirnatim brodićem što mu ga je napravio njegov brat, Bill, koji muca. Nošen kišom, brodić završi u kanalizacijskom odvodu, gdje Georgie susretne Pennywisea, rasplesanog klauna. Nakon kratkog razgovora, Pennywise namami Georgieja da uzme svoj brod, samo da bi mu odgrizao ruku i ostavio ga da iskrvari na cesti. Mjesecima kasnije, Bill i astmatičar Eddie Kaspbrak sprijateljuju se s novim dječakom u njihovoj školi, pretilim Benom Hanscomom. Kasnije se njihovoj družini pridruže Beverly Marsh, koja živi s ocem zlostavljačem, duhoviti Richie Tozier i židovski skaut, Stan Uris. Dok se zajedno upoznaju, Ben razvije emocije prema Beverly, samo da bi otkrio kako se njoj sviđa Bill. Uz to što su meta nasilnika koje predvodi Henry Bowers, djeca u jednom trenutku susretnu Pennywisea.

Nešto kasnije, grupi se pridružuje i Afroamerikanac Mike Hanlon, također novi u gradu, dok bježi od Bowersove grupice. Djeca otjeraju Bowersa i njegove pratioce kamenjem, s tim da im Bowers obećava da će ih ubiti; u tom trenutku dobiju nadimak Klub gubitnika. Dok pregledavaju Mikeovu bilježnicu s historijskim člancima i fotografijama, djeca otkriju kako je Pennywise, kojega nazivaju Ono, čudovište koje svakih 30 godina terorizira Derry. Bill tada shvati kako je Ono ubilo Georgieja, nakon čega Gubitnici odlaze u kanalizacije Derryja kako bi ga ubili.

Iako se u ukupno pojavljuje samo 15-ak minuta, Pennywise (Tim Curry) je najvažniji lik u miniseriji i njezin glavni negativac. Tim Curry, koji ga je tumačio, dobio je jednoglasne pohvale kritičara i publike za svoju interpretaciju, koju su mnogi nazvali legendarnom.

Tamo, Bowers i njegovi prijateji Victor Criss i Belch Huggins napadaju Stana, međutim potonju dvojicu ubija Ono. Henry je doživio traumu od koje mu je kosa pobijelila. Stanley ubrzo pronalazi ostatak Gubitnika, ali ga Ono zgrabi. Gubitnici iskoriste Pennywiseovu sposobnost da pristupi njihovoj mašti protiv njega. Eddie zamisli kako je njegov inhalator prepun kiseline s kojom rastopi pola klaunova lica. Beverly ispaljuje srebrne metke u njega i Gubitnici su odjednom uvjereni kako mogu pobijediti Ono. Poraženo, Ono se povlači u dubine kanalizacije na hibernaciju. Gubitnici se zaklinju da će se, ukoliko se Ono vrati, vratiti u Derry kao odrasli i dokrajčiti ga. Traumatizirani Bowers priznaje odgovornost za Pennywiseova ubojstva i biva odveden u azilij.

Drugi dio

Godine 1990., odrasli Mike Hanlon radi kao knjižničar u Derryju. Ono se vratilo i pobilo nekoliko djece (uvodna scena miniserije prikazuje jedno od tih ubojstava, nakon čega radnja seli u prošlost), što potakne Mikea da kontaktira ostale Gubitnike i pozove ih da ispune zavjet. U međuvremenu, Bill je postao uspješni autor horor romana, oženjen za britansku glumicu Audru Phillips, Ben je postao uspješni arhitekt, Beverly modna dizajnerica koju zlostavlja suprug, Tom Rogan, Richie voditelj kasnonoćnog humorističnog programa, Eddie vodi kompaniju koja iznajmljuje limuzine, mada i dalje živi s majkom, dok je Stan u braku s brokericom. Svi gubitnici, osim Stana, pristanu doći. Stanova supruga kasnije otkrije kako je Stan počinio samoubojstvo u kupaonici.

Preostali Gubitnici postepeno se vraćaju u Derry, samo da bi ih na putu opsjedao Pennywise; nakon što se okupe, saznaju za Stanovo samoubojstvo. Ono pomaže Henryju da pobjegne iz azilija kako bi pobio Gubitnike. Audra u međuvremenu dolazi u Derry, ali ju uhvati Ono, nakon što ju hipnotizira svojim svjetlima (Deadlights). Henry napada Mikea, ali biva ubijen vlastitim nožem nakon što Ben i Eddie interveniraju. Mike je hospitaliziran, ali je prije toga dao Billu dva komadića srebra što ih je pronašao u kanalizaciji; pomoću njih su Gubitnici prvi put svladali Pennywisea. Pet preostalih Gubitnika odlazi u kanalizaciju na konfrontaciju s čudovištem. Bill otkrije kako je Ono otelo Audru, ali mu prijatelji pruže podršku.

Odrasli Gubitnici dolaze do Pennywiseova skrovišta gdje pronalaze katatoničnu Audru, ali se i suočavaju s klaunovim stvarnim oblikom, onim divovskog, čudovišnog pauka. Bill, Ben i Richie padnu kao žrtve njegovih svjetala, dok Beverly očajnički traži komadiće srebra nakon što je ranije promašila pogoditi Ono. Eddie pokuša ponoviti ozljedu koju je nanio Pennywiseu kao dijete, ali pritom zadobije smrtonosnu ozljedu. Beverly uspije osloboditi ostale, ali Eddie ubrzo umire. Preostali Gubitnici love ranjeno čudovište i iščupaju mu srce, uspijevajući ga tako ubiti. Pri odlasku, iz kanalizacija iznose Eddiejevo truplo i katatoničnu Audru.

Gubitnici se ponovo rastaju, a njihove uspomene na Ono postepeno blijede. Mike se oporavi u bolnici, a Ben i Beverly se vjenčaju i očekuju svoje prvo dijete, dok Richie dobiva filmsku ulogu. Bill posljednji napušta Derry, nakon što je uspio probuditi Audru iz katatonije nakon vožnje na negovom starom biciklu, "Silveru". Audra se oporavlja, nakon čega se njih dvoje poljube nasred grada.

Glumačka postava

• Tim Curry kao Ono / Pennywise, rasplesani klaun, glavni antagonist serije. Ono je demonski entitet koji se budi svakih 30 godina i terorizira Derry u potrazi za ishranom; uglavnom otima i jede djecu. Ono ima sposobnost promjene forme, a uglavnom se manifestira kao najveći strah svojih žrtava; najčešće, ipak, uzima formu klauna Pennywisea, s obzirom da tako može lakše pristupiti djeci. Tim Curry, koji je bio Wallaceov izbor za ulogu, dobio je iznimne pohvale zbog svog portretiranja demonskog klauna. Tokom snimanja je, kako su otkrili glumci, bio toliko jeziv i uvjerljiv da su ga kolege mahom izbjegavali; maleni Tony Dakota, koji je glumio Georgieja, jednom mu je prilikom, tokom snimanja, čak rekao, obrativši se glumcu, a ne liku, kako ga se boji, na što mu je Curry odgovorio: "Jao, strašno mi je žao, ali to bi i trebao raditi. A ti bi se trebao bojati." Zbog velike količine šminke, Tim Curry je morao najranije dolaziti na snimanje, mada se, zanimljivo, njegov lik u seriji pojavljuje ukupno manje od 20 minuta. Zanimljivo je kako je upravo Curry većinu svog života patio od koulrofobije, straha od klaunova, zbog čega je u njegovom ugovoru stajala zabrana da u njegovoj blizini budu zrcala ili reflektivne površine, kako se ne bi vidio u kostimu; jedan od članova tehničke ekipe je gotovo dobio otkaz jer je koristio ručno zrcalo dok je stavljao šminku na Curryja.

Klub gubitnika

Klub gubitnika

S lijeva na desno: Emily Perkins (Beverly Marsh), Seth Green (Richie Tozier), Adam Faraizl (Eddie Kaspbrak; u podnožju), Tim Curry (Pennywise), Ben Heller (Stanley Uris), Jonathan Brandis (Bill Benbrough), Brandon Crane (Ben Hanscom) i Marlon Taylor (Mike Hanlon)

S lijeva na desno: John Ritter (Ben Hanscom), Tim Reid (Mike Hanlon), Richard Masur (Stanley Uris), Annette O'Toole (Beverly March), Harry Anderson (Richie Tozier), Tim Curry (Pennywise), Richard Thomas (Bill Denbrough) i Dennis Christopher (Eddie Kaspbrak)

• Richard Thomas kao Bill Denbrough, neslužbeni predvodnik Gubitnika, Bill je nakon inicijalnog iskustva djece s Pennywiseom postao uspješan autor horor romana; jedan od njegovih najpoznatijih romana je The Glowing, čiji je naslov vjerojatno referenca na Kingov hit The Shining. U trenutku kada ga Mike pozove natrag u Derry, Bill živi daleko od grada sa suprugom, glumicom Audrom (Olivia Hussey). Iako u manjoj mjeri, i u odrasloj je dobi zadržao karakteristično mucanje. Svoju posljednju scenu, dok se s Audrom vozi kroz Derry na biciklu, Thomas je morao uvježbavati danima. Mladog Billa tumačio je Jonathan Brandis.
• John Ritter kao Ben Hanscom, jedan od članova gubitnika. Nakon što je kao dijete bio debeo i predmet izrugivanja, Bill je s vremenom postao uspješni, zgodni i višestruko nagrađivani arhitekt. Ritter, kojega su Wallace i Cohen osobno odabrali, privatno je bio veliki obožavatelj Stephena Kinga te je, nakon snimanja, zadržao jednu od karata s Pennywiseovim likom. Svoje emocije, koje je imao prema Beverly kao dječak, konačno realizira kao odrasla osoba. Brandon Crane ga je tumačio kao dječaka.
• Annette O'Toole kao Beverly Marsh, jedina djevojka među gubitnicima. O'Tooleova je dobila ulogu zahvaljujući Ritterovoj preporuci, s čijim likom na kraju miniserije ostvaruje romantični odnos. Kao djevojčica, Beverly je odrasla uz oca nasilnika, samo da bi kasnije, kao uspješna modna dizajnerica, bila u braku s nasilnim suprugom, Tomom Roganom (Michael Ryan). Mladu Beverly tumačila je Emily Perkins.
• Harry Anderson kao Richie Tozier, jedan od Gubitnika, poznat po tome što je uvijek bio vedar, optimističan i zbijao šale. Kada odraste, Richie postaje voditelj kasnonoćne humoristične emisije. Iako je cijelo vrijeme bio optimist, nakon Stanovog samoubojstva (njih su dvojica bili najbliži kao djeca), Richie postaje cinik, što je i bio razlog zašto jedini nije zagrlio Bena tokom ponovnog susreta 30 godina kasnije; Wallace je inicijalno dvojio oko Andersonove odluke da njegov lik ne sudjeluje u zagrljaju, ali je kasnije shvatio da je do dosljedno ciničnosti koju je Richie prigrlio. Tokom snimanja, Anderson je improvizirao velik dio Richievih dovitljivih replika. Mladog Richieja tumačio je Seth Green.
• Dennis Christopher kao Eddie Kaspbrak, hipohondar koji vodi tvrtku za iznajmljivanje limuzina, ali i dalje, nakon 30 godina, živi s pretjerano zaštinički nastrojenom majkom koja nastoji kontrolirati cijeli njegov život. Njegova se situacija nije puno promijenila u odnosu na onu iz djetinjstva, osim što je pronašao posao. Iako je često bio kukavica, tokom posljednje borbe s Pennywiseom pokazuje izrazitu hrabrost, što ga, na koncu, košta života. Dennis Christopher je tokom snimanja donio velik broj vlastitih lijekova na set, što je bilo konzistentno s Eddiejevom hipohondrijom; Wallace je dozvoljavao glumcima da donose vlastite stvari na set. Mladog Eddieja tumačio je Adam Faraizl.
• Tim Reid kao Mike Hanlon, jedini među Gubitnicima koji ostaje u Derryju nakon prvog incidenta. Mike radi kao knjižničar u Derryju te prati događanja vezana uz Pennywiseov povratak; upravo on obavještava ostale Gubitnike o svemu i ponovno ih okuplja u Derryju. Mike je još kao dječak pokazivao velik interes za historiju Derryja te je upravo on upoznao ostale Gubitnike, kroz bilježnicu u kojoj je skupljao stare članke i fotografije, s legendom o Pennywiseu. Ipak, Mike ne sudjeluje u konačnoj borbi s Pennywiseom, zato što je završio u bolnici nakon napada Henryja Bowersa; Reid je bio tužan što nije mogao raditi s lutkom čudovišnog pauka kao i ostali glumci. Marlon Taylor ga je tumačio kao dječaka.
• Richard Masur kao Stanley Uris, Richiejev najbolji prijatelj, koji živi sa suprugom, koja je brokerica. Zbog njegovog direktnog susreta s Pennywiseom dok je bio dijete, Stan je postao izrazito osjetljiv te je vrlo kaotično reagirao na Mikeov poziv; kasnije se otkrilo kako nije imao snage za novi susret s demonom te je počinio suicid u kupaonici svoje kuće. Njegov suicid direktno je prouzrokovao pojavu cinizma kod Richieja. Iako je njegov lik jedan od najvažnijih, Masur se u filmu pojavio u samo tri scene. Mladog Stana tumačio je Ben Heller, kojemu je to bila prva i jedina glumačka uloga u životu.

Ostali likovi

• Michael Cole kao Henry Bowers, lokalni nasilnik i vođa bande. Dolazeći i sam iz nasilničke obitelji, Bowers se još kao dijete bio namjerio na Gubitnike, te je čak odgovoran za nastanak njihovog nadimka. Nakon inicijalnog susreta s Pennywiseom, dok pokušava ubiti Gubitnike u kanalizaciji, Bowers doživljava traumu od koje mu pobijeli kosa, nakon čega prizna sva klaunova ubojstva i završi u aziliju. Trideset godina kasnije, Pennywise mu pomogne da pobjegne, želeći ga iskoristiti da ubije odrasle Gubitnike, ali bez uspjeha. Tokom scene kada Bowers napada Mikea, glumac Michael Cole se toliko uživio u ulogu da su ga Ben (John Ritter) i Eddie (Dennis Christopher) uz velike poteškoće uspjeli odvojiti od Mikea. Mladog Henryja tumačio je Jarred Blancard, koji se tokom snimanja mrzio što Marlona Taylora (koji glumi Mikea) mora nazivati "crnčugom" (eng. nigger) te mu se redovito ispričavao zbog uvreda koje je morao izgovarati dok je bio u liku.
  • Bowers je, dok je bio dijete, imao sa sobom dvojicu pratioca, Victora Crissa (Gabe Khouth) i Belcha Hugginsa (Chris Eastman); obojicu ubija Pennywise tokom njihovog ulaska u kanalizaciju s ciljem ubijanja Gubitnika.
• Tony Dakota kao Georgie Denbrough, Billov mlađi brat. Georgie je, kronološki, bio prva Pennywiseova žrtva u kontekstu ove priče i upravo je njegova smrt dovela do toga da se Gubitnici idu sukobiti s Pennywiseom. Osim što se maleni Dakota bojao Tima Curryja tokom snimanja, njegova je uloga znakovita i zbog činjenice da je krv koja se pojavila nakon što mu Ono odgrize ruku bila prilično neuobičajena za televiziju početkom 90-ih godina te je služila kao poticaj kasnijim autorima da pomaknu granice.

U miniseriji se pojavljuje serija sporednih glumaca i statista, toliko da bi bilo nepraktično nabrajati ih sve na ovome mjestu; za potpuni popis glumaca i njihovih uloga, vidjeti ovaj link.

Produkcija

Razvoj

"Govoreći iskreno, ABC je uvijek bio nervozan oko Ita, primarno zbog činejnice da se žanrovski radilo o hororu, ali i zbog trajanja od osam ili deset sati. Obožavali su priču, ali su izgubili živce oko vremena što su joj ga mogli dati. Na kraju su pristali na dvoepizodni, četverosatni uradak."

—Lawrence D. Cohen

ABC je dobio prava za snimanje miniserije temeljene na Kingovom romanu It, što bi bila prva televizijska adaptacija Kingovog djela nakon miniserije Salem's Lot iz 1979., koju je režirao Tobe Hooper. Lawrence D. Cohen, koji je ranije napisao scenarij za De Palminu adaptaciju romana Carrie iz 1976., angažiran je kao scenarist miniserije. Sam King nije, prema vlastitim riječima, što je kasnije potvrdio i Cohen, imao nikakvu ulogu u pisanju scenarija. ABC je inicijalno dogovorio da George A. Romero režira miniseriju, koja je zamišljena kao osam- do desetsatna serija koja bi bila emitirana u obliku dvosatnih epizoda. Romero je, na koncu, morao odustati od projekta zbog problema s rasporedom, jer tada je radio i na remakeu filma Night of the Living Dead, nakon čega je ABC odlučio skratiti seriju na tri epizode. Ubrzo je ABC doveo Tommyja Leeja Wallacea, prijatelja i "učenika" slavnog Johna Carpentera, kao Romerovu zamjenu. Nakon što je Wallace potpisao, ABC je donio konačnu odluku da miniseriju ograniči na samo dvije epizode.

George A. Romero je inicijalno trebao režirati miniseriju, ali se povukao zbog nemogućnosti usklađivanja rasporeda sa snimajem filma Night of the Living Dead. Zamijenio ga je Tommy Lee Wallace.

Cohen je komentirao kako je imao velikih problema s komprimiranjem knjige od preko 1,100 stranica u samo dvije epizode, što je bila posljedica ABC-jeve nervoze oko miniserije. Velik broj scena morao je biti izbačen iz scenarija, a posebice sporedne radnje koje se tiču osobnih života likova, poput scene u kojoj svi muški likovi izgube svoju nevinost s Beverly nakon borbe s Pennywiseom. Cohen je kasnije rekao: "Ne mogu uopće početi nabrajati moje najdraže scene iz knjige koje smo morali izbaciti, jer ih ima toliko mnogo. (...) Ja na to gledam kao na situaciju s polupraznom čašom. U objema epizodama imamo scene što ih je stvorio Steve [King] u svom tekstu i oduševljen sam što su preživjele, poput scene s kineskim kolačićima ili one kada se Beverly vraća u svoju kuću iz djetinjstva. Po meni, najbolji trenutci iz knjige su završili u scenariju, dok su ostalo kolateralne žrtve."

Wallace i Cohen zadržali su fokus izvornog materijala na Pennywiseu; filmski teoretičar Tony Magistrale je u knjizi Hollywood's Stephen King, kako miniserija zadržava "poveznice između odraslog svijeta Derryja i Ita, koji je dodatno utvrđen u majstorskom odabiru karnevalskog klauna kao simbola koji objedinjuje različita stvorenja koja predstavljaju čudovište". Lik Kornjače, koji je Pennywiseov prirodni neprijatelj i važan lik u kontekstu mitologije Stephena Kinga, na koncu je izbačen iz scenarija, iako je imao važnu ulogu u pomaganju Gubitnicima da poraze klauna; kada je John Ritter upitao hoće li se Kornjača pojaviti u seriji, djelatnici studija su ga upitali je li normalan.

Odabir glumaca

Malcolm McDowell (lijevo) i Roddy McDowall (desno) bili su inicijalni kandidati za ulogu Pennywisea, prije nego je Wallace odabrao Tima Curryja.

Wallace i Cohen su odabrali većinu odraslih glumaca, uključujući i Johna Rittera, Dennisa Christophera, Tima Reida te Harryja Andersona. Annette O'Toole je ulogu dobila nakon sugestije Johna Rittera prema producentima, s obzirom da je on radio s njom na filmu The Dreamer of Oz: The L. Frank Baum Story (1990.). O'Tooleova je po ovom pitanju rekla: "Čini mi se da je [John] pričao s nekim, jer sam dobila ponudu [da igram Beverly]. (...) Sve se to dogodilo jako brzo; mislim da uopće nisam išla na audiciju. Tada sam živjela u Oregonu i, nisam se ni okrenula, već sam bila u Vancouveru i družila se s najboljim, najzabavnijim ljudima ikad".

Dječji glumci prolazili su audicije; Emily Perkins i Marlon Taylor, koji glume mlade Beverly i Mikea, izabrani su u Vancouveru, dok su Seth Green i Jonathan Brandis, koji tumače Richieja i Billa, izabrani u Los Angelesu.

Što se tiče Pennywisea, Cohen je rekao kako tokom pisanja scenarija nije imao konkretnog glumca u vidu. Prema riječima režisera Tommyja Leeja Wallacea, prije nego što je on preuzeo projekt, glavni kandidati bili su Malcolm McDowell i Roddy McDowall, a među kandidatima se spominjao i muzičar Alice Cooper. Wallace je, ipak, želio Tima Curryja, unatoč činjenici da je s McDowallom ranije radio na filmu Fright Night Part 2 (1988.). Sam Curry je inicijalno bio skeptičan oko prihvaćanja uloge zbog velike količine šminke i prostetike koju je Pennywise trebao nositi; nakon što je Wallace obećao da će prostetika biti uklonjena, a šminka svedena na minimum, glumac je pristao. Na kraju se ispostavilo kako su dodaci bili potpuno nepotrebni, s obzirom na uvjerljivost Curryjeve interpretacije.

Snimanje

It je sniman tokom tromjesečnog perioda u Vancouveru, s budžetom od $12,000,000. Kako je koncept serije uključivao odrasle likove i njihove pandane iz djetinjstva, Wallace je želio da se odrasli glumci upoznaju s djecom, koja su glumila iste likove; povodom toga je izjavio: "Željeli smo da se odrasli glumci i djeca druže nekoliko dana, iako nas je to dosta koštalo, jer odrasli nisu imali nijednu zajedničku scenu s djecom". Lokacije snimanja uključivale su Stanley Park, jezero Beaver te Srednju školu svetog Tome Akvinskog. U razgovoru za The Hollywood Reporter, Wallace je rekao da je njegov posao bio "prepustiti pozornicu Timu i ne smetati mu previše. Bio je kao Robin Williams u smislu da je ulozi donio jednu spontanu improvizaciju". Curry je Pennywiseu dao njujorški naglasak: "Jednostavno sam pustio da bude tako. (...) Klaunovi su utjelovljenje naših najvećih strahova. Mislim da sam prestrašio jako puno djece".

Šminka i specijalni efekti

Pennywiseov pravi oblik, onaj čudovišnog pauka, izrađen je od strane Barta Mixona i njegovog tima u Hollywoodu. S obzirom da je konačna verzija bila operabilna lutka i da se uvelike razlikovala od inicijalne ideje na koju je pristao režiser Wallace, mnogi su bili razočarani istom, ali i cijelom scenom posljednje borbe. Specijalni efekti su bili jedna od rijetkih stvari koja je dobila negativne ocjene kritičara.

Inicijalni dizajn za Pennywisea uključivao je naglašene jagodice, izraženu bradu i ispupčeno čelo. Tim Curry, koji je ranije radio s puno prostetike i smatrao je da ona otežava interpretaciju, strogo se protivio tolikim dodacima, toliko da mu je uklanjanje istih bio uvjet za prihvaćanje uloge; Wallace je po ovom pitanju rekao: "Tim [Curry] se strogo protivio tolikoj gumi. Nedavno je bio sudjelovao u nekoliko filmova u kojima je bio prekriven prostetikom i siguran sam da je smatrao kako će mu svo to lijepilo i lateks samo smetati. Naravno, bio je u pravu. S tim očima, i s tim ustima, te s njegovim ludim, sardoničnim smislom za humor, manje se ispostavilo kao više što se ticalo šminke".

Koordinator specijalnih efekata, Bart Mixon, počeo je raditi na odljevu glave za Pennywisea nakon što je Curry dobio ulogu; izradio je i tri glinena modela za probe. Prema Mixonu, Pennywiseovu glavu temeljio je na izgledu Lona Chaneyja u filmu The Phantom of the Opera (1925.), koju je "stilizirao u klauna". Izradio je ukupno tri odljeva za klaunovu glavu, jedan koji je podsjećao na klauna-klošara, jedan koji je bio "malo zlobniji" te onaj koji ja, na koncu, korišten u seriji. Kako bi postigao bijeli ten, Curry je nosio posebnu kremu koja ga je ga je pretvorila u "živući lik iz crtanog filma".

Većina specijalnih efekata u filmu realizirana je praktički bez ikakve digitalne intervencije, izuzev scene u kupaonici tokom koje Pennywise izlazi iz odvoda; ta je scena realizirana pomoću zamjenske animacije, tehnike slične stop animaciji. Zbog takve odluke produkcije, odnosno zbog nedostatka budžeta, specijalni efekti su bili jedan od rijetkih aspekata filma na kojeg su se kritičari negativno osvrnuli.

U posljednoj sceni borbe s paukom, koja je ujedno bila i posljednja snimljena scena, korištena je potpuno operabilna lutka pauka koju su dizajnirali Mixon i njegov tim. Wallace je o pauku rekao sljedeće:

Radili smo jako dugo i jako naporno dizajnirajući pauka koji je bio jako nabijen i mišićan, gotovo reptilski u izgledu. Izgledao je izvrsno na crtežima, a sjećam se čak i jednog malenog, glinenog modela što ga je izradio Bart, a koji je zaključio posao i pridobio moje entuzijastično odobravanje. Bart i tim su se vratili u Hollywood kako bi izradili punu verziju, nakon čega je snimanje počelo. Kada se SVFX tim vratio u Vancouver i raspakirao punu verziju pauka, ono što sam ja očekivao da ću vidjeti je velika verzija originalnog modela, onog snažnog, reptilskog stvora koji je bio strašan na prvi pogled. Ono što su oni sastavili na setu bilo je mnogo, mnogo drugačije. Uopće nije bio nabijen, već vrlo tanak.

– Tommy Lee Wallace

Glumci su također bili jako razočarani konačnom borbom protiv pauka, iako je Tim Reid rekao da mu je žao što nije mogao raditi s lutkom kao i ostali, jer je njegov lik u to vrijeme bio u bolnici; John Ritter je čak rekao kako mu je žao što je pauk uopće bio konačni neprijatelj, a ne Tim Curry, jer je smatrao da je Pennywise pravi negativac u filmu. Wallace je, na koncu, bio jako razočaran krajem, ali je objasnio kako jednostavno nisu imali dovoljno novca da realiziraju tu scenu kako su inicijalno zamislili. Tokom razgovora na manifestaciji Fan Expo Canada 2017. godine, Tim Curry je o pauku rekao: "Nije bio... baš jako strašan. Niti uvjerljiv".

Glazba

Stephen King's It
Soundtrack — Richard Bellis
Datum izdanja	15. studenog 2011.
Žanr	soundtrack
Trajanje	98:31
Izdavač	Intrada Records
Produkcija	Douglass Fake

Glazbu za miniseriju komponirao je Richard Bellis, a uključivala je različit splet kompozicija, od orkestralne glazbe koja je dočaravala Derry pa do jezivih elektroničkih aranžmana koji su pojačavali dojam strašnih scena. Bellis je za svoj rad na seriji dobio Primetime Emmy Award za najbolju muzičku kompoziciju za miniseriju, film ili specijalni program. Službeni soundtrack na 2 CD-a izdan je 15. studenog 2011. godine, u ukupom trajanju od 98:31 minuta. Soundtrack je izdala produkcijska kuća Intrada Records.

Popis kompozicija

Disk 1
Br.	Naslov	Trajanje
1.	"Main Title"	1:52
2.	"Enter the Clown"	3:04
3.	"Georgie Dies"	4:17
4.	"Ben Gets the News"	0:51
5.	"Punks"	2:18
6.	"I Hate It Here"	1:53
7.	"Bedroom Jazz Source"	2:24
8.	"The Slap"	1:45
9.	"Die if You Try"	4:02
10.	"Richie's Talk Show Play-Off"	0:34
11.	"The Beast – First Encounter"	2:05
12.	"Mike Remembers"	0:58
13.	"Mike Joins the Group"	5:07
14.	"Pennywise"	0:39
15.	"Circus Source"	1:10
16.	"Target Practice"	2:51
17.	"The Sewer Hole"	3:13
18.	"Stan Gets Nabbed"	4:27
19.	"The Fog"	3:25
20.	"The Pact"	1:43
21.	"Stan's Suicide"	0:50
22.	"End Credits I"	1:00
Ukupno trajanje:		50:53

Disk 2
Br.	Naslov	Trajanje
1.	"Main Title Part II"	1:51
2.	"The Graves"	1:48
3.	"Library Balloons"	2:53
4.	"Ben's Flashback"	0:35
5.	"Skeleton on the Pond"	0:40
6.	"Guillory's Muzak"	1:27
7.	"Hydrox"	2:49
8.	"Audra"	1:45
9.	"Fortune Cookie"	1:54
10.	"Silver Flyer"	2:22
11.	"Leftover Stan"	1:52
12.	"Henry and Belch"	2:20
13.	"Every Thirty Years"	1:56
14.	"Audra Arrives"	2:02
15.	"This Time It's for Real"	4:26
16.	"The Smell of Death"	1:59
17.	"Something's Coming"	4:00
18.	"The Spider's Web"	5:11
19.	"Hi Ho Silver"	4:33
20.	"End Credits Part II"	1:00
Ukupno trajanje:		47:38

Distribucija

Emitiranje

It je premijerno prikazan na ABC-ju tokom dvije večeri, 18. (nedjelja) i 20. studenog (utorak) 1990. godine. Prvi dio bio je peti najgledaniji program tog tjedna s udjelom gledanosti 18.5/29 i ukupno 17,500,000 gledatelja. Drugi dio bio je drugi najgledaniji program tog tjedna s udjelom 20.6/33 i ukupno 19,200,000 gledatelja. S više od 30,000,000 gledatelja tokom premijernog prikazivanja, ABC je, prema Cohenovim riječima, smatrao It iznimnim uspjehom. Miniserija je u više navrata reprizirana tokom godina.

Kućna izdanja

Prvo kućno izdanje Ita pojavilo se 1991. godine u formi VHS-a i LaserDisca. Originalno VHS izdanje sadržavalo je dvije kazete, s odvojenim prvim i drugim dijelom. Prva VHS i LD izdanja sadržavala su originalnu verziju serije, u ukupnom trajanju od 192 minute. Nedugo zatim, It je reizdan na VHS-u u vidu EP formata, ovoga puta na jednoj kazeti.

Prvo DVD izdanje miniserije pojavilo se 2002. godine, dok se prvo Blu-ray izdanje pojavilo 4. listopada 2016. godine. DVD i BD izdanja sadrže skraćenu verziju serije u trajanju od 187 minuta, koja je ujedno predstavljena i kao jedinstveni film. Skraćeno izdanje sadrži skraćenu verziju scene suicida iz prvog dijela te skraćenu verziju scene na groblju iz drugog dijela, dok scena u hotelu iz drugog dijela potpuno nedostaje.

Kritike

It je izazvao prilično pozitivne reakcije kritičara te je, prema riječima nekih od njih, stekao kultni status, posebice među adaptacijama djela Stephena Kinga. U intervjuu iz 2015. godine, King se, osobno, pozitivno osvrnuo na adaptaciju: "Nemojte zaboraviti, moja očekivanja bila su nikakva. Tu je knjiga koja ima preko 1,000 stranica, a oni su ju namjeravali zbiti u četiri sata, s reklamama. Međutim, serija me stvarno iznenadila koliko je bila dobra. Bila je to jako ambiciozna adaptacije jedne jako velike knjige". Na portalu Rotten Tomatoes, miniserija ima 57% pozitivinih ocjena temeljem 14 kritika, uz prosječnu ocjenu 5.5/10.

Pisani mediji su se svojedobno jako pozitivno osvrtali na miniseriju. Matt Roush je, dajući miniseriji pozitivnu kritiku, za USA Today napisao: "Ako je Twin Peaks ponoćni film što se tiče udarnog termina, onda je It miniserijski ekvivalent onih subotnjih horor matineja koje su tako veselo oblikovale generacije prije nego su Freddy i Jason počeli sa svojom vizualno eksplicitnijom serijom... Prihvatite It pod njegovim udobnim uvjetima i ne zaboravite upaliti svjetla". Pišući za Entertainment Weekly, Ken Tucker je pohvalio glumačku ekipu, ali se negativno osvrnuo na specijalne efekte i tempo: " It sadrži visoku razinu ansamblske glume, rijetku za bilo koji horor film... (...) uz Itov spori tempo, kraj mi je bio jako razočaravajuć — neinventivni specijalni efekti animiraju čudovište u njegovoj posljednjoj inkarnaciji. Ali glumci su izvrsni, Curryjev smijeh je jeziv, a Kingova uobičajena latentna tema — o boli koju odrasli nanose djeci bez da su toga uopće svjesni (Ono?) — uvijek je vrijedna promišljanja".

Retrospektivni komentari također su bili izrazito pozitivni. Magazin The Hollywood Reporter opisao je It kao "jedno zadovoljavajuće iskustvo zahvaljujući Curryju u ulozi sirove, podrugljive zlobe". Curryja je pohvalio i Ian Jane s portala DVD Talk, koji je uz Pennywisea, posebno istaknuo kombinaciju djetinje nostalgije i horor elemenata koju miniserija donosi. Pozitivan komentar dala je i Sandra Harris s portala Movie Pilot, koja je napisala: "Ima tu i predivne scenografije i lijepog ispreplitanja prisjećanja i regularnih scena. Za ljubitelje Stephena Kinga, ovaj je film obvezni dio vaše kolekcije. Za ljubitelje horora generalno, rekla bih da biste mogli proći i gore. Isključite svoje telefone i zakopajte se ispod deke na tri sata s kokicama i daljinskim upravljačem". John Campopiano s portala Bloody Disgusting posebno je pohvalio režisera Wallacea zbog "manje oslanjanja na klasične scene zastrašivanja, a više na stvaranje neugodne atmosfere kao kontrasta djeci i njihovim pričama". Dan Stephens s britanskog portala Top 10 Films dao je miniseriji četiri od pet zvjezdica. U svojoj kritici, Stephens je pohvalio priču, razvoj likova i napetost prvoga dijela, ali se negativno osvrnuo na razočaravajući drugi dio, kritizirajući nedostatak "prijateljstva i zajedništva" među protagonostima prisutan u prvom dijelu te klišejizirani kraj.

Pišući za Rolling Stone tokom 2017. godine, Sean T. Collins je miniseriju nazvao "legendarnom" te zaključio kako je postala kultni klasik. Iako je, tvrdi, miniserija uvelike "zabrljala s Pennywiseovim moćima", dodao je da je Curryjeva interpretacija "ono od čega se sastoje besane noći. On pilji, smije se, podcjenjuje, on proždire scenu kao što samo čudovište proždire školarce – i generalno se urezuje u um gledatelja".

Nagrade

Godina	Nagrada	Kategorija	Ishod	Primatelj(i)	Bilješke
1991.	Primetime Emmy	Najbolja muzička kompozicija za miniseriju, film ili specijalni program	Osvojeno	Richard Bellis	Nominacija za prvi dio miniserije
		Najbolja montaža s jednom kamerom za miniseriju ili film	Nominacija	Robert F. Shugrue	Nominacija za prvi dio miniserije
				David Blangsted
	Nagrada Eddie	Najbolje montirana epizoda za televizijsku miniseriju	Osvojeno	Robert F. Shugrue
				David Blangsted
	Nagrada Mladi umjetnik	Najbolji mladi glavni glumac u TV filmu, pilot ili specijalnoj epizodi	Nominacija	Brandon Crane

Literatura

• Beahm, George (September 1, 1998). Stephen King from A to Z: An Encyclopedia of His Life and Work. Andrews McMeel Publishing. ISBN 978-0-836-26914-7. 
• Goble, Alan (ed.) (January 1, 1999). The Complete Index to Literary Sources in Film. Bowker-Saur. ISBN 978-3-598-11492-2. 
• Magistrale, Tony (November 22, 2003). Hollywood's Stephen King. Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-312-29321-5. 

Vanjske veze

• It na sajtu IMDb
• It na AllMovie-u (en)
• It na Rotten Tomatoes-u (en)
• "Back to Derry": An Oral History of 'Stephen King's It' at Yahoo!