Islamska deklaracija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Naslovnica Islamske deklaracije

Islamska deklaracija, jedan program islamizacije muslimana i muslimanskih naroda, je knjiga koju je objavio Alija Izetbegović 1970. godine u Sarajevu. Knjiga predstavlja viđenje Alije Izetbegoviće islama i modernizacije.

Izetbegović u knjizi piše o položaju islama u svijetu, o nacionalizmu kao sili koja podvaja narode i o komunizmu kao neadekvatnom društvenom poretku [1] (vidi državni ateizam). Ova knjiga je korišćena na političkom procesu protiv Izetbegovića i drugih muslimanskih intelektualaca, koji je 1983. godine optužen za "napad na socijalizam", "neprijateljsku i kontra-revolucionarnu djelatnost s pozicija muslimanskog nacionalizma" i planiranje stvaranja islamske države u Bosni i Hercegovini[1], te osuđen na 13 godina zatvora. Mada se u knjizi ne spominje ni Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, Deklaracija je bila jedan od značajnih dokaza na sudu. Kazna je kasnije redukovana, a Izetbegović je 1988. godine pušten na slobodu. Knjiga je ponovno objavljena 1990. godine.

Neki bosanski Srbi veruju da je Islamska deklaracija politički program koji želi da stvori islamsku zemlju Bosnu i Hercegovinu, i da je jedan od uzroka rata i terorizma.[2] Istoričari Noel Malcolm i Ivo Banac ocenjuju da knjiga ne sadrži plan o transformaciji Bosne u islamsku državu, niti politički program Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije.[3][4][5][6][7][8]

Sadržaj[uredi | uredi kod]

Mi jasno tvrdimo da se islamski svijet ne može obnoviti bez i protiv islama. Islam i njegove zasade o mjestu Čovjeka u svijetu, svrsi ljudskog života i odnosima između čovjeka i Boga i čovjeka i čovjeka, ostaju trajna i nezamjenjiva etička, filozofska, idejna i politička osnova svake istinske akcije u pravcu obnove i poboljšanja stanja muslimanskih naroda.[9]

Osnovna poruka knjige je da se muslimanski narodi ne mogu modernizovati protivno islamu, već islamske vrednosti moraju ostati osnova preporoda muslimanskih naroda. Islamska deklaracija pokušava da miri zapadni tip napredka i islamsku tradiciju. Glavna ideja je da Kuran dozvoljava modernizaciju, ali postoje ograničenja. Za Izetbegovića je primer Turske i Kemala Ataturka negativan jer se gube islamski koreni, a Japan pozitivan jer je kultura kompatibilna sa modernizacijom i ekonomskim rastom.[10]

Izetbegovic polazi od dva osnovna elementa: islamskog društva i islamske vlasti. On kaže da se islamska vlast ne može uspostaviti ako već ne postoji islamsko društvo, a islamsko društvo postoji samo tamo gde apsolutnu većinu naroda čine muslimanski vjernici. "Bez ove većine, islamski poredak se svodi samo na vlast i može se pretvoriti u nasilje." Protivnici su često citirali sledeću rečenicu, istrgnutu iz konteksta: "Nema mira ni koegzistencije između islamske vjere i neislamskih institucija." Noel Malcolm smatra da se ovo odnosilo na zemlje u kojima postoji muslimansko društvo.[1] Malcolm smatra da u cijeloj raspravi ima samo jedno mjesto koje se može odnositi na politički status bosanskih muslimana: "Muslimanske manjine u sastavu neislamskih zajednica, pod uvjetom garancije vjerskih sloboda i normalnog života i razvoja, lojalne su i dužne izvršavati sve obaveze prema toj zajednici, izuzev onih koje štete Islamu i Muslimanima."[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Povijest Bosne - Noel Malcolm[mrtav link]
  2. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-06. Pristupljeno 2012-04-10. 
  3. *Nikolovski, Kiro. «Come nasce la “dorsale verde”», Limes - Il triangolo dei Balcani, March 1998, pgs. 15-27
  4. *Nava, Massimo. “Il nostro Afghanistan”, Limes Quaderni Speciali April 2001, pgs. 177-85
  5. *Nicolò Carnimeo e Adnan Buturovic, “L'Occidente ‘scopre’ le cellule terroriste in Bosnia”, Limes Quaderni Speciali April 2001, pgs. 141-9
  6. *Sarzanini, Fiorenza. “Soldi e moschee, Osama avanza nei Balcani”, Corriere della Sera, 8 November 2001; commented by Andrea Ferrario in Notizie Est, n. 500
  7. *Iucci, Laura. «La Bosnia resta un serbatoio di terroristi», Limes - Il nostro Oriente June 2003, pgs. 203-8
  8. *Mazzola, Maria Grazia. Report on Al Qaeda cells in Bosnia-Herzegovina, Ballarò, 13 June 2004; comments by Edin Avdic, “Chi mette la Bosnia in collegamento con il terrorismo?”, Slobodna Bosna, Sarajevo, 15 June 2004 (it. tr. in Notizie Est Balcani n. 743); and by Andrea Rossini, “La Bosnia di Ballarò”, Osservatorio Balcani, 15 June 2004
  9. Islamska deklaracija, jedan program islamizacije Muslimana i muslimanskih naroda
  10. Ivo Banac, Bosnian Muslims: From Religious Community to Socialist Nationhood and Post communist Statehood, 1918-1992, pp. 147-148

Veze[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]