Islam Grčki

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Islam Grčki
Osnovni podaci
Država  Hrvatska
Oblast Ravni Kotari
Županija Zadarska
Grad Benkovac
Stanovništvo
Stanovništvo ((2011)) 150
Geografija
Koordinate 44°10′05″N 15°27′31″E / 44.16808643141384°N 15.458702959220628°E / 44.16808643141384; 15.458702959220628
Nadmorska visina 160 m
Islam Grčki na mapi Hrvatske
Islam Grčki
Islam Grčki
Islam Grčki (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 23424 Smilčić
Pozivni broj +385 23


Koordinate: 44° 10′ 05" SGŠ, 15° 27′ 31" IGD

Islam Grčki je naseljeno mjesto u Ravnim Kotarima, u sjeverozapadnoj Dalmaciji. Pripada gradu Benkovcu, u Zadarskoj županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi kod]

Islam Grčki je udaljen oko 23 km sjeverozapadno od Benkovca i oko 20 km od Zadra. Od mora je udaljen 3 km iako mu more dođe sa sjeverne i sjeveroistočne strane. Selo se nalazi u vrlo bogatoj aluvijalnoj udolini „Ravni Kotari“ što je uveliko i odredilo poljoprivrednu orijentaciju sela i cijelog kraja. Opasan sa sjevera i sjeveroistoka Velebitom koji je i brana kontinentalne i mediteranske klime, te Novigradskog mora, u udolini koja obiluje vodom i plodnom zemljom, selo početkom 80-ih godina, kada se naglo razvija poljoprivreda, dobija epitet „mala Kalifornija“.

Naziv[uredi | uredi kod]

Stari naziv sela je Saddislam što u prijevodu znači bedem islama, tj.krajnja granica proboja turske imperije. Od tog starog imena je u novijoj istoriji zadržan dio imena Islam, a pridjev Grčki je dobio sredinom 18. vijeka kada se formiraju dva Islama- Grčki i Latinski.

Sami pridjevi Grčki i Latinski dolazi od vjeroispovijesti mještana tj. stanovnici Islama Grčkog su pretežno bili pravoslavne vjere, a Latinskog katoličke. Kako je došlo do formiranja baš takvog toponima nije poznato, ali je neobično posebno imajući u vidu da su se na tom prostoru u srednjem vijeku nalazila sela Tršćane i Kačina Gorica i utvrđenje Vespeljevac. U novijoj istoriji sela bilo je pokušaja promjene imena: jedan krajem 70-ih kad su ga htjeli preimenovati u Topolovac zbog obilja topola na poljoprivrednom dobru „Baštica“ koje se nalazi u ataru sela i drugi nakon rata u Hrvatskoj 90-ih godina. Nijedan pokušaj nije uspio, jer je naziv sela kao takav zapisan u mnogim istorijskim, likovnim i naučnim knjigama, po muzejima se eksponati određuju po tom nazivu.[nedostaje referenca]

Istorija[uredi | uredi kod]

Istorija sela seže u srednji vijek,jer se na prostoru današnjeg sela u srednjem vijeku nalazila sela Tršćane i Kačina Gorica,a važnost selu je doprinosila i činjenica da se nalazilo na prometnoj srednjovjekovnoj prometnici „Via magna“ (velika cesta).

Selo je u prošlosti bilo jako uporište uskoka, koji su se za račun Mlečana borili protiv Osmanlija. Jedan od najčuvenijih srpskih junaka iz tog vremena, Stojan Janković, koji je za svoje zasluge kao vojni zapovjednik od Mlečana dobio tursko utvrđenje u Islamu koje je do tada bilo u posjedu turskog velikaša Jusuf-age Tunića, često je odatle kretao u svoje ratne pohode po Dalmaciji. Kula Jankovića, utvrđenje u kojem je živio Stojan i njegovi potomci, još stoji u Islamu, mada je oštećena tokom rata.Kula se sastoji od stambenih,gospodarskih i obrambenih zgrada,a dominira upravo Kula po kome je cijeli kompleks dobio ime i kada se potpuno obnovi (u toku su radovi na obnovi i revitalizaciji)biće to jedan od najreprezentativnijih kulturno istorijskih spomenika u benkovačkom kraju. Danas je Kula u vlasništvu porodice Desnica (čiji je izdanak i književnik Vladan Desnica) . Stojan Janković je takođe pored kule sagradio 1675. i crkvu Sv. Đorđa.[1], svog krsnog imena, mada je većina Islamljana zbog geografskog položaja i oronulosti ove crkve pripadala parohiji Svetog Ilije u obližnjem Kašiću. Obe crkve su teško oštećene u zadnjem ratu,a u samoj crkvi Sv.Đurđa je sahranjen književnik Vladan Desnica.

Islam Grčki je u 20. vijeku, zbog okpuženja od pretežno hrvatskih sela, dobio reputaciju kao svojevrsno srpsko uporište u tom dijelu Ravnih kotara. U Drugom svjetskom ratu Islam, Kašić i Smoković su bili jaka uporišta četnika, koji su većinom krajem rata prešli u redove partizana i nastavili borbu protiv okolnih ustaških sela. Kasnije, za vrijeme buđenja srpskog nacionalizma, Islam Grčki je 1986. godine ugostio članove SANU kojima nije bilo dozvoljeno da predavanje sa osjetljivom tematikom srpsko-hrvatskih odnosa i istorije održe u Zadru. Lokalni Hrvati su tada Islam već prozvali „Mala Srbija“. U Hrvatskom Domovinskom ratu devedesetih, selo je okupirano od strane srpskih separatista. Islam Grčki je oslobođen u operaciji Maslenica hrvatskih snaga u januaru 1993. godine.

Privreda[uredi | uredi kod]

Većina stanovništva se bavila poljoprivredom, posebno voćarstvom.Razvojem turizma i blizinom turističkih mjesta uzduž jadranske obale, selo je 80-ih godina dostiglo svoj poljoprivredni bum.U selu se nalazio veliki poljoprivredni kombinat Baštica sa ogromnim plantažama bresaka,jabuka i vinograda.Glavnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji je igrala plodna zemlja,jer se selo nalazi u srcu Ravnih Kotara, kao i obilje vode, te osavremenjivanje proizvodnje.[nedostaje referenca]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Danas je Islam Grčki jedno od sela sa najmanjim brojem povratnika i najslabijom ratom povratka od svih srpskih sela u Dalmaciji. Popis iz 2001. zabilježio je 108 stanovnika[2], od toga 100 Hrvata i samo 5 Srba. Veliki broj izbjeglih Islamljana je novi dom pronašao u Australiji, posebno u Sidneju [3]. U zadnje vrijeme se i određen broj Srba vratio na svoja vjekovna ognjišta, baveći se i dalje onim što znaju i imaju - poljoprivredom.

Islam Grčki je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao 150 stanovnika.[4]

Nacionalnost[5] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 991 1.066 1.262
Jugosloveni 56 1
Hrvati 107 90 124
ostali i nepoznato 41 27 13
Ukupno 1.139 1.239 1.400 '
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1971. 1.400
1981. 1.239
1991. 1.139
2001. 108

Popis 1991.[uredi | uredi kod]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Islam Grčki je imalo 1.139 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Srbi
  
87.00
Hrvati
  
9.39
neopredeljeni
  
0.96
nepoznato
  
2.63
ukupno: 1.139

Prezimena[uredi | uredi kod]

  • Alavanja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana i Aranđelovdan
  • Baljak — Pravoslavci, slave Lazarevu Subotu
  • Bogdanović — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Čeprnja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Ćoso — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Desnica — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Despot — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Dević — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Dopuđ — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Drača — Pravoslavci, slave Sv. Stefana i Aranđelovdan
  • Dragaš — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Dragičević — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Dubroja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Đaković — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Gagić — Pravoslavci, slave Đurđevdan, Sv. Nikolu i Lazarevu Subotu
  • Jokić — Pravoslavci, slave Đurđevdan i Sv. Nikolu
  • Kalapać — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
  • Kaluđerović — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Karan — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Katarić — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Katić — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
  • Knežević — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Končarević — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Kožul — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Kužet — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Lacmanović — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Lakić — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu i Đurđevdan
  • Matić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Medić — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
  • Milić — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Mišković — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Mlinar — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Mrkić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Muškovski — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Nonković — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Obrić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Olujić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan i Sv. Nikolu
  • Ostojić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Pantelić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Pršo — Pravoslavci, slave Lazarevu Subotu
  • Pupovac — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Stegnjaja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Subotić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Šekez — Pravoslavci, slave Sv. Stefana Dečanskog
  • Šljepica — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Šušak — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Todorović — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Trkulja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Uzelac — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Višić — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Vučković — Pravoslavci, slave Lazarevu Subotu
  • Vujanić — Pravoslavci, slave Đurđevdan

Znameniti Islamljani[uredi | uredi kod]

  • grof Ilija Dede Janković, poliglota, predstavnik Srba u Dalmaciji
  • Stojan Janković, uskočki vođa i junak
  • Vladan Desnica, književnik, rođen u Zadru, ali je dobar dio života proveo i sahranjen je u Islamu Grčkom.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Eparhija-dalmatinska”. Eparhija-dalmatinska.hr. Pristupljeno 5. 3. 2013. 
  2. „Popis stanovništva 2001”. Dzs.hr. Pristupljeno 5. 3. 2013. 
  3. „Srpska dijaspora”. Srpskadijaspora.info. Arhivirano iz originala na datum 2010-12-24. Pristupljeno 5. 3. 2013. 
  4. „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011.. Pristupljeno 18. 4. 2013. 
  5. 5,0 5,1 Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popisi stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]