Iransko-izraelski sukob
| Iransko-izraelski sukob engleski: Operation Rising Lion | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Deo Arapsko-izraelskog sukoba | |||||
 Izraelsko bombardiranje Teherana. iz juna 2025. | |||||
| |||||
| Sukobljene strane | |||||
 Sjedinjene Američke Države |
 Iran | ||||
| Komandanti i vođe | |||||
|
Pete Hegseth |
Amir Ali Hajizadeh | ||||
Iransko-izraelski sukob bio je oružani sukob između Države Izrael i Islamske Republike Iran, koji je izbio 13. juna 2025. nakon izraelske ofenzive provedene masovnim iznenadnim zračnim napadima na nuklearnu infrastrukturu, vojne baze i stambena područja na iranskom teritoriju. Operacija je označila početak rata s Iranom, koji je u odgovoru pokrenuo val raketnih napada na vojne i civilne ciljeve u Izraelu, čime je započeo sukob velikih razmjera. Sukob se smirio 24. juna 2025.[1][2][3][4][5][6]
Prema izjavama izraelskih vlasti, izravni uzrok izraelskoga napada na Iran bila je činjenica da je Iran, prema podacima izraelske obavještajne službe, nagomilao dovoljnu količinu obogaćenoga uranija za izradu do petnaest nuklearnih oružja u samo nekoliko dana — te je stoga je Izrael smatrao napad nužnom preventivnom akcijom (engleski: preemptive strike).
Rat je uslijedio nakon dugotrajnoga posredničkoga sukoba koji je potrajao desetljećima. Iran je pozivao na uništenje Izraela te naoružavao Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanonu. Nakon napada 7. oktobra 2023. oboje su ušli u otvoreni sukob s Izraelom. U aprilu 2024. Izrael je bombardirao iranski konzulat u Damasku, u Siriji, usmrtivši visoke iranske dužnosnike. Izravni sukob nastavio se u aprilu i oktobru sljedeće godine.
Iranski nuklearni program izazivao je međunarodnu zabrinutost više od desetljeća. Izrael ga je smatrao egzistencijalnom prijetnjom. Godine 2015., u okviru Zajedničkoga sveobuhvatnog plana djelovanja,[a] šest je država ukinulo sankcije Iranu, koji je zamrznuo svoj nuklearni program. Godine 2018. američki predsjednik Donald Trump jednostrano se povukao iz sporazuma. Iran je tada počeo gomilati obogaćeni uranij i uvelike obustavio nadzor od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Dan uoči izraelskoga napada IAEA je proglasila Iran nesukladnim svojim nuklearnim obvezama na prijedlog Sjedinjenih Država, Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Njemačke.
U ranim satima 13. juna 2025. Izraelske obrambene snage su iznenada napale deseci iranskih nuklearnih postrojenja, vojnih baza i infrastrukturnih objekata te ključne vojne zapovjednike.[7] Do 06:30 po izraelskom vremenu (IDT) izraelsko ratno zrakoplovstvo (IAF) izvelo je pet valova zračnih napada, koristeći više od 200 borbenih zrakoplova za bacanje više od 330 ubojitih sredstava na oko 100 ciljeva.[8] Izraelski napad dogodio se dok su bili u tijeku pregovori o iranskom nuklearnom programu između Irana i Sjedinjenih Država, koji su obustavljeni zbog izbijanja rata. U ciljanim napadima 13. juna život su izgubili brojni visoki iranski časnici: Mohammad Bagheri, Hossein Salami, Gholamali Rashid, Ali Hajizadeh, Mohammad Kazemi, kao i 14 istaknutih nuklearnih znanstvenika.
Sjedinjene Države, koje su od prvoga dana rata branile Izrael od iranskih projektila i dronova, izravno su ušle u sukob od devetoga dana rata, bombardirajući tri iranska nuklearna postrojenja. Iran je reagirao lansiranjem projektila na američku bazu u Kataru. Iranska nuklearna postrojenja pretrpjela su teška oštećenja. IAEA i mnogi promatrači smatrali su da je Iran evakuirao obogaćeni uranij, čime je nuklearni program odgođen samo za nekoliko mjeseci. Drugi analitičari te izraelski i zapadni dužnosnici tvrdili su da je odgoda bila dulja. Iran je obustavio suradnju s IAEA-om, optužujući je da je Izraelu prenijela podatke o postrojenjima i nuklearnim znanstvenicima.
Dana 17. juna pojačana su bombardiranja na iranskom teritoriju, a istoga dana američki predsjednik Donald Trump pozvao je 10 milijuna stanovnika grada Teherana da napuste grad i zatražio od Irana bezuvjetnu predaju.
U noći 22. juna započela je izraelska vojna operacija nazvana Ponoćni čekić (engleski: Midnight Hammer), pri čemu su Sjedinjene Države izravno intervenirale u sukob, izvodeći zračne napade na tri iranska nuklearna postrojenja smještena u Fordowu, Natanzu i Esfahanu.
Dana 23. juna Izrael je bombardirao zatvor Evin u Teheranu, ubivši više od 70 osoba i ranivši desetke drugih, među kojima su bili vojnici, zatvorenici, članovi porodica zatvorenika u posjetu, socijalni radnici, liječnici i medicinske sestre. Napadi su se dogodili tijekom vremena predviđenog za posjete zatvorenicima.[b]
Dana 24. juna Iran je odgovorio napadom na američke vojne baze u Kataru. Istoga dana američki predsjednik Trump objavio je da je postignut sporazum o prekidu vatre u trajanju od 12 sati između strana, koji bi, ako bude poštovan, mogao okončati sukob. Također 24. lipnja Islamska Republika objavila je stupanje na snagu konačnoga prekida vatre, što je Trump potvrdio i objavom na platformi X.
Prekid vatre posredovali su Sjedinjene Države i Katar. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je da je Izrael prihvatio Trumpov prijedlog prekida vatre. Katarski premijer, šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani, odigrao je ključnu ulogu u pregovorima i sudjelovao u uvjeravanju Irana da prihvati prijedlog prekida vatre koji su izradile Sjedinjene Države.
Nakon izvješća – koja je kasnije demantirao IDF – da Izraelu ponestaje obrambenih presretača te da napori za opskrbu stavljaju Sjedinjene Države u "neugodnu situaciju", 23. juna u 18:02 po EDT-u Trump je izjavio da će sporazum o prekidu vatre između Izraela i Irana biti u potpunosti proveden do 25. juna.
Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, osporio je ovu izjavu, rekavši da nikakav prijedlog prekida vatre nije bio dogovoren, ali je dodao da će Iran obustaviti svoje vojne djelatnosti ako Izrael također prekine neprijateljstva "najkasnije do 4 sata ujutro po teheranskom vremenu".
U 6:45 po teheranskom vremenu aktivirana je iranska protuzračna obrana u Teheranu, a u 7:07 Iran je ispalio novi plotun projektila na Beer Ševu. U 1:08 po EDT-u (8:08 u Tel Avivu, 8:38 u Teheranu) Trump je na društvenim mrežama izjavio da je prekid vatre dogovoren i pozvao sve strane da ga ne krše.
Unatoč burnim počecima i početnim kršenjima s obje strane, Irana i Izraela, prekid vatre održao se do 25. juna, dijelom zahvaljujući Trumpovoj stalnoj izravnoj intervenciji kod Netanyahua. Od 24. juna nije bilo novih napada ni s jedne strane.
Sukob je trajao petnaest dana. Dana 24. juna 2025. Izrael i Iran dogovorili su prekid vatre. Sukob nije doveo ni do kakvih teritorijalnih izmjena niti do promjene vlasti ni u jednoj od dviju strana.
Međunarodna komisija pravnika i pojedini pravni znanstvenici izjavili su da su izraelski napadi prekršili međunarodno pravo. Ujedinjeni narodi i većina država izrazili su zabrinutost i pozvali na diplomatsko rješenje. Neke države, među kojima većina muslimanskih i arapskih, osudile su izraelske napade. Mnoge zapadne države i druge zemlje, naprotiv, poduprle su ih kako bi spriječile nuklearnu proliferaciju, tražeći od Irana da prihvati novi nuklearni sporazum.
Krajem septembra 2025. iranske vlasti su objesile muškarca za kojega se sumnja da je bio "jedan od najvažnijih izraelskih špijuna u Iranu", u desetom takvom pogubljenju nakon Dvanaestodnevnog rata u junu s Izraelom i Sjedinjenim Državama.[9]
Ukupno se broji otprilike 32 osobe ubijene s izraelske strane i 1.060 iranskih stanovnika ubijenih tijekom sukoba.
Do 20. juna, HRANA[c] je procjenjivala da su bombardiranja Irana prouzročila najmanje 657 mrtvih i 2.037 ranjenih. Prema NBC Newsu, iransko ministarstvo zdravstva izjavilo je da je ukupno više od 2.500 osoba ranjeno. IDF je izvijestio da je ubijeno najmanje šest visokih vojnih zapovjednika. Tijekom izraelskog napada na zatvor Evin ubijeno je najmanje 79 osoba.
Dvije regionalne izvore priopćile su 15. juna da je broj stradalih među iranskim nuklearnim znanstvenicima porastao na 14, uključujući i neke ubijene u atentatima automobil-bombama. Guverner iranske pokrajine Istočni Azerbajdžan izjavio je da je 31 osoba ubijena tijekom bombardiranja prvoga dana u toj pokrajini, među njima 30 vojnika i jedan pripadnik Iranskoga Crvenog polumjeseca.
U Izraelu je za vrijeme rata iz Irana ispaljeno 525 balističkih projektila prema izraelskom teritoriju. Između 50 i 60 njih pogodilo je izraelsko područje, a 8 ih je prouzročilo civilne žrtve. Magen David Adom izvijestio je da je 28 osoba ubijeno u iranskim napadima, dok je Ministarstvo zdravstva dodalo da je još 3.238 osoba hospitalizirano: 28 u teškom stanju, 111 u srednje teškom stanju i 30 u neodređenom stanju. Ostali su bili lakše ranjeni ili liječeni zbog napada panike. Više od 9.000 osoba bilo je raseljeno.
- Dugogodišnji Izraelsko-palestinski sukob
- Rat u Gazi (2023)
- ↑ JCPOA – engleski: Joint Comprehensive Plan of Action : Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) sporazum je kojim se ograničava iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija i druge odredbe. Sporazum je dovršen u Beču 14. jula 2015. između Irana i skupine P5+1 (pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda — Kina, Francuska, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države — zajedno s Njemačkom) te Europske unije.
- ↑ Amnesty International to je označio kao teško kršenje međunarodnoga prava i ratni zločin.
- ↑ HRANA: مجموعه فعالان حقوق, engleski: Human Rights Activist Group in Iran.
- ↑ Spiro, Amy (30. juna 2025). „These are the 28 victims killed in Iranian missile attacks during the 12-day conflict”. The Times of Israel.
- ↑ „Filipina caregiver dies of wounds from Iranian missile attack”. The Times of Israel. 13. juna 2025. Pristupljeno 17. jula 2025.
- ↑ „85-year-old man dies of wounds sustained in Iranian missile attack last month”. The Times of Israel. 29. jula 2025.
- ↑ „91-year-old Holocaust survivor succumbs to wounds from Iran missile strike in June”. The Times of Israel. 10. augusta 2025.
- ↑ Fabian, Emanuel (24. juna 2025). „Medical officials say 28 people were killed, over 3,000 wounded by Iranian missiles during conflict”. The Times of Israel. Pristupljeno 24. juna 2025.
- ↑ „Air Defense HQ: Over 60 Israeli UAVs, Missiles Destroyed by Iran”. Iran Front Page. 18. juna 2025.
- ↑ „IDF strikes Iran nuclear targets, military commanders”. The Jerusalem Post. 13. juna 2025. Arhivirano iz originala na datum 2025-07-13. Pristupljeno 12. juna 2025.
- ↑ „IDF: 200 aircraft involved in opening strikes on Iran, with several top officials killed”. The Times of Israel. Pristupljeno 13. juna 2025.
- ↑ (en) Mohamed, Edna. „Iran hangs ‘one of the most important’ spies for Israel in latest execution”. Al Jazeera. Pristupljeno 29. 9. 2025.
